Slaviša Cacanović poručio Košarcu i Boškoviću – uvozna politika vlasti sahranjuje svinjogojstvo u Republici Srpskoj
BIJELJINA: Dr vet. med. Slaviša Cacanović, povjerenik Liste za pravdu i red u Bijeljini, poručio Košarcu i Boškoviću – uvozna politika vlasti sahranjuje svinjogojstvo u Republici Srpskoj
Desavanja u Bijeljini –
25. decembar 2025.
Slaviša Cacanović, doktor veterinarske medicine, član Gradskog odbora Lista za pravdu i red Nebojša Vukanović Bijeljina
Na kraju 2025. godine, kada se u svim sektorima podvlače crte i sabiraju rezultati rada, dr veterinarske medicine iz Bijeljine Slaviša Cacanović javno se obratio ministru spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staši Košarcu i rdirektoru Kancelarije za veterinarstvo Republike Srpske Saši Boškoviću, upozoravajući na, kako tvrdi, pogubne posljedice uvozne politike po domaće svinjogojstvo i opstanak farmera u Republici Srpskoj.

„Nadam se da će ministru i direktoru ovo neko prenijeti ili će, kao pismeni ljudi, uspjeti i sami da ga protumače“, poručuje Cacanović na početku obraćanja, naglašavajući da govori isključivo iz ugla struke i dugogodišnjeg rada u veterinarskoj medicini.
Afrička kuga – preživljena katastrofa
Cacanović podsjeća da je afrička kuga svinja bila jedna od najvećih pošasti koje su ikada pogodile svinjogojstvo u Republici Srpskoj. Samo na području Semberije, prema njegovim navodima, eutanazirano je više od 43.000 svinja. Ipak, dodaje, proizvođači su, uz ogromne gubitke, uspjeli da prežive bolest, saniraju posljedice i započnu oporavak, ponovo puneći opustošene svinjce.
„Semberski proizvođači, kao i farmeri širom Republike Srpske, nekako su preživjeli i arhivirali afričku kugu svinja. Ono što će, međutim, mnogo teže preživjeti jesu odluke ministra i direktora“, upozorava Cacanović.

Uvoz koji gasi domaću proizvodnju
Glavna primjedba se odnosi na, kako tvrdi, masovan uvoz živih svinja i velikih količina zamrznutog svinjskog mesa tokom 2025. godine.
Cacanović navodi da su uvezene „stotine hiljada svinja“ iz zemalja Evropske unije, kao i „na hiljade tona zamrznutog svinjskog mesa“, za koje ističe da je kvalitet daleko ispod prihvatljivog.
„Kažem zamrznutog, a mislim mnogo, mnogo gore od toga“, navodi on, očito ne skrivajući ogorčenje.
Prema njegovim riječima, ovakva uvozna politika direktno je urušila domaće tržište, dovela do pada otkupnih cijena i onemogućila plasman domaće stoke.
Rezultat su, kako kaže, hiljade praznih svinjaca širom Republike Srpske, ali i objekti puni tovljenika koje farmeri ne mogu prodati.

„Ne rade u interesu domaćih proizvođača“
Cacanović otvoreno dovodi u pitanje čije interese štite nadležni koji donose ovakve odluke.
„Ko plaća ministra i direktora da planski uništavaju jednu oblast stočarske proizvodnje koju nisu uspjele da unište ni turska vlast, ni njemačka okupacija, ni razne bolesti“, pita on, dodajući da svinjogojstvo, prema njegovom mišljenju, nije slomljeno ratovima i epidemijama, ali jeste aktuelnom politikom uvoza.
On tvrdi da aktuelni potezi ne služe interesima Bosne i Hercegovine ni Republike Srpske, već interesima velikih izvoznika iz Danske, Njemačke, Holandije, Argentine, Brazila i drugih zemalja.

Prazni svinjci i odlazak farmera
Posebno upozorava na društvene posljedice takve politike.
Vlasnici farmi, suočeni sa konstantnim gubicima, zatvaraju proizvodnju i, kako navodi, „već su na putu za zemlje Evropske unije“, tražeći egzistenciju van Republike Srpske.
„Ono što su proizvodili bili su samo gubici“, konstatuje Cacanović, ističući da se time ne gasi samo jedna grana stočarstva, već i čitave ruralne zajednice.
Na kraju pisma, dr vet. med. Slavisa Cacanović izražava nadu da će njegovo obraćanje objaviti barem jedan slobodan medij i da će, kako kaže, „bar neko iz vlasti“ imati snage da pozove odgovorne na odgovornost zbog, po njegovoj ocjeni, planskog uništavanja svinjogojstva u Republici Srpskoj.
Obraćanje Slaviše Cacanovića dr vet. med. iz Bijeljine predstavlja još jedno ozbiljno upozorenje iz struke da se stanje u domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji ne može posmatrati izolovano, te da odluke donesene u kabinetima imaju dugoročne i često nepovratne posljedice po sela, proizvođače i prehrambenu sigurnost ne samo Semberije nego i cijelog društva.
Dešavanja u Bijeljini


