palpal

U Prizrenu, staroj prijestonici i carskom gradu

Sinoć sam posjetio Prizren, grad u kome trenutno nema nijednog Srbina, a do rata 1999. godine živjelo je nešto više od 12 000 Srba. Najtragičniji događaj bio je martovski pogrom 2004. godine kada je rulja, lokalni Albanci uz podršku i saglasnost njemačkih vojnika, pripadnika KFOR-a, koji su se ponašali kao logistika, popaljene ne samo sve drevne pravoslavne svetinje, srpske crkve i manastiri, već i sve srpske kuće u gradu, naselju Podkaljaja u centru grada.

 

Dvoje Srba koji su se bili sklonili u Prizrensku Bogosloviju, nadajući se da će ona biti pošteđena, su se ugušili u požaru, a potpuno je spaljena čuvena stara Bogoslovija koju je prije više od 100 godina podigao bogati srpski trgovac Igumanov.

Bogoslovija je iz pepela obnovljena i veoma lijepo opremljena, ponovo radi atrenutno se školuje više od 20 bogoslova koji imaju odličnu uslove za rad.

U Bogosloviji su nas lijepo dolečali, situacija je sada mnogo bolja, ali ipak mlade bogoslove ne puštaju same da izađu iz kompleksa u grad Prizren.

 

 

Saborni hram Svetog Đorđa sagrađen je sredinom 19-og vijeka, preživio mnoga iskušenja, ratove i napade, ali ne i martovski pogrom, kada su spaljen Saborni hram, ali i stara crkva Svetog Đorđa, u kojoj su uništene stare freske koje su nekako uspjeli da obnove stručnjaci iz Grčke.

Pored Sabornog hrama spaljen je bio do temelja  i vladičanski dvor, u kome je 34 godine službovao blaženopočivši patrijarh srpski Pavle dok je bio vladika raško-prizrenski.

Pogledajte kratki video prilog o obnovljenom Sabornom hramu Svetog Đorđa i vladičanskom dvoru u Prizrenu..

U martovskim pogromu spaljene su mnoge svetinje, a među njima drevni srednjovekovni manastir Bogorodice Ljeviške i Manastir Svetog Arhangela, koji se nalazi nekoliko kilometara iza grada Prizrena. U zadužbini cara Dušana, Manastiru Svetih Arhangela, bio je sahranjen ktitor, car Dušan prije nego su premješteni njegovi posmrtni ostaci u Crkvu Svetog Marka u Beogradu.

Manastir Svetih Arhangela porušili su Turci krajem 16-og vijeka, i od njegovih kamenih blokova sagrađena je Sinan-pašina džamija u Prizrenu, a Albanci i vlasti u Prištini brane i sprečavaju obnovu manastira, koji je pokrenuo iguman, otac Mihailo, rođeni Brčak koji je u Prizrenu od 1989. godine i koji nas je divno primio i ugostio u obnovljenom konacima.

Pogledajte reportažu i putopise iz Prizrena..

 

Nebojša Vukanović