×

Sjećanje na „Bljesak“ i postradale Srbe iz Zapadne Slavonije

Imao sam 16 godina, i odlično se sjećam tog 1-og maja 1995. godine. Sa ujakom, majkom i porodicom sadili smo baštu i neko povrće u Volujačkom polju, i u povratku sa njive u „stojedinici“ smo čuli vijest o iznenadnom napadu Hrvatske vojske na UN-ovu zaštićenu zonu Zapadna Slavonija. Akciji „Bljesak“, kako su je nazvali, prethodio je Sporazum o otvaranju auto-puta Beograd – Zagreb, nekad nazvanim „Auto-put bratstva i jedinstva“, na kome je bio prekinut saobraćaj od izbijanja rata 1991. godine, a posle kraćeg vremena Hrvati su iskoristili manji incident nakon ubistva Srbina na benzinskoj pumpi, da izvrše napad na Zapadnu Slavoniju.

Zapadno-slavonski korpus Vojske Republike Srpske Krajine sa manje od 4000 vojnika nije odolio iznenadnom  napadu značajno jačih snaga Hrvatske vojske, u kom je za manje od dva dana ubijeno 283 Srba, od čega 57 žena i djece. Mirovne snage Ujedinjenih nacija i tzv „plavi šljemovi“ mirno su posmatrali akciju na Zaštićenu zonu UN-a koju su branili, a kasnije su učestvovali u prljavim poslovima, predaji srpskih vojnika koji su kasnije predati Hrvatskoj vojsci na prevaru.

Mirna reakcija Srbije i SR Jugoslavije, koja je 1992. godine potpisala Vensov plan i garantovala bezbjednost narodu i Republici Srpskoj Krajini, kao i UN-a i međunarodne zajednice tokom napada na Zapadnu Slavoniju, bio je samo uvertira u napad na ostatak Krajine, Knin, Sjevernu Dalmaciju, Kordun i Baniju nekoliko mjeseci kasnije, početkom avgusta 1995. godine u kojim su Srbi potpuno zbrisani sa vjekovnih ognjišta.

Nažalost za ubijanje civila i vojnika u Zapadnoj Slavoji i Krajini, akcijama  „Maslenica“, „Medački džep“, „Bljesak“ i „Oluja“ Hrvatske vojske ubijeno je i zarobljeno više hiljada civila i zarobljenika, ali niko nikada nije odgovarao za ratne zločine, progon, ubijanja civila, uništavanje imovine..

Tužni su dani kada se prisjećamo stradanj anaroda, civila, djece, staraca, zarobljenih vojnika.. Omaž svim nedužnim žrtvama poslednjeg ali i svih drugih ratova, da se rat i stradanje više nikada ne ponove.

 

Nebojša Vukanović