Moja Hercegovina:  Rastu plate i penzije, spremaju se protesti: Počela izborna kampanja u Srpskoj

Izvor: Moja Hercegovina

19. Juna 2026.

Vlada Republike Srpske na čelu sa premijerom Savom Minićem najavila je da će biti povećane i plate i penzije i to svega dva mjeseca prije Opštih izbora. Nema nikakve sumnje da su i jedna i druga strana, i vlast i opozicija, krenule u predizbornu kampanju: jedni zaduživanjem i povećavanjem plata i penzija, drugi kritikovanjem tih zaduživanja i najavljivanjem protesta.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je nedavno Prijedlog rebalansa budžeta Srpske za ovu godinu i na osnovu tog rebalansa će do kraja godine plate biti povećane za još pet odsto. Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović kaže da se ove godine plate povećavaju u dva navrata.

„Prvo je bilo povećanje za aprilsku platu od pet odsto, a od avgustovske plate ide još pet odsto. Ukupna cifra koja će biti isplaćena za plate u ovoj godini je milijardu i 526 miliona KM ili 118,4 miliona više u odnosu na budžet koji je bio planiran“, kazala je Vidovićeva.

Rebalansom budžeta predviđeno je i povećanje penzija za 3,55 odsto od avgusta. Za te namjene predviđeno je 35,4 miliona KM. Sa povećanjem od 3,55, minimalna penzija u Srpskoj će otići za nepunih 13 KM, dok će prosječna penzija porasti za 25 KM.

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković pozvao je opozicione stranke na sastanak sa ciljem da se spriječi novo zaduženje Republike Srpske koje planira Vlada Republike Srpske. Stanivuković je rekao da se to zaduženje mora spriječiti po svaku cijenu te da se mora hitno djelovati „kroz proteste, kroz obruč oko zgrade Narodne skupštine, kroz parkiranje auta i postavljanja nečega“.

Stanivuković je rekao da je prvobitno planirano da se u ovoj godini Republika Srpska zaduži 1,7 milijardi KM te da sada planiraju da to bude 2,5 milijardi KM. Ako se uzmu u obzir zaduženja ustanova i javnih preduzeća, to će na kraju iznositi četiri milijarde KM. Umjesto protesta postavljen je brojač javnog duga na Trgu Krajine u Republici Srpskoj.

Brojač duga Republike Srpske

Sve ove akcije, i rebalans budžeta i eventualni protesti, samo su, smatraju naši sagovornici, uvod u predizbornu kampanju. Prema trenutnim informacijama, upravo bi Minić, a sve je izglednije i Stanovuković, trebali ići u trku za ulazak u Palatu Republike, u kojoj se trenutno nalazi Siniša Karan. Trenutno je jedina nepoznanica da li će u pomenutu trku i lider SDS-a Branko Blanuša.

Iako je rebalans budžeta pravdan socijalnim brigama, nema nikakve sumnje da će najveći dio tog rebalansa biti iskorišćen u predizbornoj kampanji. Šef Kluba poslanika SDS-u u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga kaže kako SNSD ovim rebalanskom pokušava da kupi izbore.

„Ukupno zaduženje u 2026. godini iznosiće 2,5 milijardi, a izdavanje garancija 1,4 milijarde maraka. Ovo je presjek zaduženja na polovini godine. Ukupan dug 2009. godine je bio 3,68 milijardi, a 2024. godine je 6,68 milijardi maraka. Republika Srpska je na kraju 2024. godine bila zaduženija tri milijarde više u odnosu na 2009. godinu, ali je naroda sve manje i lošije se živi“, kazao je Bodiroga.

Novinar Elvir Padalović kaže za MojuHercegovinu da kampanja nije počela, jer nikada nije ni prestajala. Mi, dodaje on, živimo konstantnu kampanju koja se povela još od lokalnih izbora 2024. godine, pa preko dramatične 2025. godine i vanrednih predsjedničkih izbora da bismo sada samo zvanično i formalno upali u taj period koji se kao zove kampanja.

„Što se tiče poteza vlasti, jasna je namjera da se kroz rebalans budžeta namire glasači. I ovo nije ništa novo, ni ništa pretjerano originalno. To se radi pred svake izbore, samo je metodologija drugačija i ovaj put ide se odmah u povećanje okvira budžeta. Sa druge strane, Stanivuković ponovo sebe vidi kao lidera opozicije, pa je krenuo sa svojim oprobanim metodama ‘borbe’. Ovoga puta svijetleći bilbord sa brojevima zaduženja. I čini se da je time borba protiv zaduženja završena, jer su zaduženja usvojena u NSRS. Svaki potez bilo kojeg političara ili institucije vlasti možemo posmatrati isključivo kao aktivnost privlačenja glasača“, kazao je Padalović.

Poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske Zagorka Grahovac smatra da je kampanja već počela, samo što još nije formalno proglašena. Na sceni je, dodaje ona, klasični predizborni rebalans budžeta. Vlast je svjesno sačekala da se približe izbori da poveća plate i penzije kako bi politički kapitalizovala te mjere. Da je cilj bio isključivo poboljšanje životnog standarda, povećanja bi bila ranije, a ne nekoliko mjeseci pred izbore.

„Stiče se utisak da je vlast odlučila da i ove izbore dobije po svaku cijenu i da se pritom previše ne pita koliko će to koštati. Upravo zato zabrinjava činjenica da uz povećanje izdvajanja istovremeno imamo i enormno povećanje planiranog zaduženja. Nije teško dijeliti novac pred izbore, mnogo je teže objasniti ko će i kako sve to vraćati nakon izbora“, rekla je Zagorka Grahovac.

Isto važi, dodaje ona, i za određena zakonska rješenja koja su konačno usvojena.

„Veća prava za roditelje njegovatelje su važan i pozitivan korak i to treba pohvaliti. Međutim, ti ljudi su na ova rješenja čekali godinama“, kaže naša sagovornica.

Oni su, dodaje Grahovac, prošli kroz iscrpljujuću borbu, brojna obećanja i bezbroj sastanaka prije nego što su konačno dobili dio onoga što su odavno zaslužili i što je moglo i moralo biti riješeno mnogo ranije.

„S druge strane, teško je ozbiljno shvatiti pozive na proteste zbog zaduženja kada dolaze od nekoga ko istovremeno upravlja gradom koji je takođe opterećen dugovima i koji je milione maraka trošio na projekte čiji se prioriteti s pravom mogu dovoditi u pitanje. Dovoljno je pomenuti milione potrošene na rasvjetu, kružne tokove i druge projekte koji jesu atraktivni za promociju, ali otvaraju pitanja o tome šta su zaista bili prioriteti, koliko su takva ulaganja bila potrebna i koliko su značajna za kvalitet života“, ističe Grahovac.

Osim toga, podsjeća ona, Republika Srpska se ne zadužuje od juče. O zaduženjima slušamo godinama, kroz mandate različitih vlada i različite političke krize. Za većinu ljudi dug od nekoliko stotina miliona ili nekoliko milijardi maraka postao je apstraktan broj koji malo kome nešto konkretno znači u svakodnevnom životu. Upravo zato mislim da je pogrešna procjena da je zaduženje tema koja može masovno izvesti ljude na ulice.

„Danas ljude mnogo više pogađaju niske plate u realnom sektoru, rast cijena, odlazak mladih, nedostatak perspektive, korupcija i stranačko zapošljavanje. Zato mi se čini da je Draškov poziv prije svega politički performans, a ne odgovor na probleme koji danas najviše opterećuju ljude. Na kraju, ni vlast ni Draško ne daju odgovor na najvažnije pitanje – šta poslije izbora? Da li su ova povećanja održiva ili ćemo već naredne godine ponovo slušati priče o novim kreditima, novim zaduženjima i novim rebalansima“, pita Zagorka Grahovac.

Novinar Ljiljana Smiljanić tvrdi kako kampanja kod nas nikad ne prestaje. Tako je, čini se njoj, godinama. Lijepo je to, kaže ona, što je vlast odlučila da poveća plate i penzija, a još ljepše bi bilo kad bi ljudi više obraćali pažnju na to kako vlasti troše njihove pare, šta je zapravo posao vlasti, šta su dužni da obezbijede. Ne samo Vlada, već svi nivoi vlasti.

„Nadam se da ima zaista i pokrića za ta povećanja. Mada, ako je bilo za Vijadukt i Comsar, sada nema drugog izbora nego da bude i za povećanje plata i penzija. Lično ne vidim mnogo razlika između poteza Vlade ili npr. gradonačelnika Banjaluke. I svi će sigurno reći da to nema veze sa izborima i kampanjom, kao što je gradonačelnik Banjaluke rekao za nedavni performans sa brojačem zaduženja da nije performans“, kaže Smiljanićeva.

Ali, u eri interneta i portala lako možemo da se vratimo unazad, pa da vidimo da li su se istim žarom stalno borili za veće plate i penzije ili protiv zaduživanja i zadnje četiri godine. „Jasno je da su im izbori važni. I treba da budu. Samo mi je žao što glasačima nisu sudeći prema visokom procentu onih koji ne glasaju i stalnim optužbama za kupovinu glasova sićom, jer je sića uzeti za glas bilo šta osim života sa platom kojom možete stići ove današnje cijene i života bez famozne štele“, zaključuje Ljiljana Smiljanić.