Dosije Džakula – nastavak serijala o zloupotrebama direktora UIO BiH
Kako sam i obećao čestitom i prepoštenom direktoru UIO BiH Miru Džakuli, pokušaću da ogolim što veći dio kriminala, korupcije i nepotizma koji godinama vladaju u Upravi za indirektno oporezivanje BiH pod njegovom dirigentskom palicom i demaskiram sistem koji je uspostavljen za vrijeme više nego decenijske vladavine ovog HDZ-ovog kompromitovanog kadra, i njemu odanih poslušnika. Serijal i pisanje će trajati sve dok se Džakula ne povuče sa funkcije, služenja korumpiranim političarima i ne odustane od skandalozne i sramne namjere da od Mileta Radišića kupi zgradu za 100 miliona maraka.

Za početak ću se pozabaviti svojim bivšim sugrađanima, kako je u Džakulinoj službi do bitnosti napredovala Nataša Uljarević, doskora Trebinjka, porijeklom iz Berkovića. Nataša je inače supruga Mate Uljarevića, kojeg Trebinjci najviše pamte kao čovjeka koji je uništio privrednog giganta „Neimarstvo“ iz Trebinja, ostavljajući više stotina radnika bez posla, te ogromne dugove prema radnicima i dobavljačima, o čemu sam snimio desetine priloga tokom protesta prevarenih ljudi koji su ostali bez posla.
Po onome što saznajem iz sjedišta UIO BiH, Matina supruga Nataša je talentovana da ljudima zakomplikuje posao i zagorča život, dok je svom suprugu i njegovoj firmi gledala kroz prste. Ona je u mandatu bivšeg direktora UIO Kemala Čauševića, koji je nedavno prvostepeno presuđen na 9 godina robije za svoje direktorovanje, obavljala poslove šefa Odsjeka za reviziju i kontrolu, a danas je zaposlena na poziciji šefa Odsjeka za podršku u Sektoru za poreze UIO BiH. U pitanju je Odsjek koji se bavi registracijom obveznika indirektnih poreza, znači svih privrednih subjekata koji podliježu obavezi registracije za PDV u skladu sa propisanim limitima, ali i privrednih subjekata koji se bave spoljnotrgovinskim poslovanjem, djelatnostima međunarodne špedicije ili se registruju za akcizu, jer je svim navedenim privrednim subjektima upis u Registar koji se vodi kod UIO BiH neophodan za poslovanje.

Sa te pozicije, Uljarevićeva je bila ta koje je inicirala izmjene i dopune Pravilnika o registraciji i upisu u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza, koje je usvojio Upravni odbor UIO BiH u septembru 2016. godine, a čije odredbe nisu u saglasnosti sa Zakonom o postupku indirektnog oporezivanja. Tim izmjenama prvo je predviđeno da se kao povezana lica sa podnosiocem zahtjeva smatraju bračni drug, dijete, roditelj, usvojilac ili usvojenik podnosioca zahtjeva, odgovornog lica i/ili vlasnika istog, kao i lica koja sa istima žive u zajedničkom domaćinstvu.

Potom je članom 18. istog Pravilnika predviđeno da UIO može, na osnovu člana 46. stav (4) Zakona o postupku indirektnog oporezivanja , preduzeti odgovarajuće mjere osiguranja u smislu uslova za dozvoljavanje registracije, ukoliko to nalažu okolnosti, između ostalog: da povezano lice sa podnosiocem zahtjeva ima neizmirene poreske obaveze ili nije podnosilo PDV prijave; da je povezano lice sa podnosiocem zahtjeva bilo osuđivano za utaju poreza ili je podlijegalo novčanoj kazni ili drugim kaznenim konsekvencama po zakonodavstvu vezanom za ostala krivična djela i prekršaje kod indirektnih poreza, itd.

Međutim, upravo odredbe Zakona o postupku indirektnog oporezivanja na koje se Pravilnik poziva, upućuju da se navedene okolnosti mogu odnositi samo na obveznika, u ovom slučaju podnosioca zahtjeva za registraciju, a ne i na tzv. „povezana lica“, što je i logično jer ovakvim pravnim rješenjima, moguće je da UIO ne dozvoljava upis u registar privrednom subjektu čiji je podnosilac zahtjeva npr. sin, majka ili brat nekoga ko je u nekom postupku podlijegao novčanoj kazni ili ima neizmirenu poresku obavezu u bilo kojem iznosu.
Štaviše, ako je podnosiocu zahtjeva ili povezanom licu izdat prekršajni nalog po osnovu indirektnih poreza, a za isti zatraženo sudsko odlučivanje, to se, po tumačenju gospođe Uljarević smatra dugom, čak i ako sud nije donio odluku o predmetnom prekršaju!

Čak ni ovakve odredbe, iako prilično ograničavajuće i diskriminirajuće, ne bi bile sporne ukoliko se provode jednako prema svima i u dobroj namjeri. Međutim, moji izvori upućuju da je ovakav sistem usmjeren isključivo na komplikovanje i odugovlačenje postupka registracije, a kako bi obveznici bili prinuđeni potezati intervencije i častiti nadležne sa ciljem ubrzanja postupka registracije. Uljarevićeva je inače svim kolegama u Upravi poznata po rečenici kako intervencije za ubrzanje postupka prima isključivo iz kabineta direktora Džakule.

Osim navedenog, navedene odredbe člana 18. spornog Pravilnika komplikuju postupak stranih ulaganja, jer je predviđeno da, ukoliko je osnivač ili odgovorno lice kod podnosioca zahtjeva stranac, traži se polaganje bankarske garancije u iznosu od 8500 KM, ali banke imaju svoje uslove za izdavanje garancija i od podnosioca zahtjeva traže bilans uspjeha, dokaz o prometu i slično, a obzirom da potencijalni strani ulagači još nisu poslovali jer su tek u postupku registracije, istu dokumentaciju ne mogu priložiti. Zato prvo moraju dobiti odbijenicu banke, a potom kod UIO BiH podnijeti Zahtjev da im se odobri polaganje gotovinskog depozita u traženom iznosu, pa po odobrenju Uprave uplaćuju novac na račun UIO, koji mogu da podignu nakon 6 mjeseci ukoliko nisu napravili dug, u takođe komplikovanoj proceduri.

Kao da sve ovo nije dovoljno zakomplikovano, direktor UIO, prepošteni Miro Džakula donosi Nalog broj: 01-50-5-1420/15 od 31.07.2015.godine, kojim se u postupak registracije uključuju i službenici Grupe za obavještavanje pri nadležnim regionalnim centrima UIO, kako bi provjerili da li se podnosilac zahtjeva nalazi na naznačenoj adresi, ima li istaknut naziv firme, raspolaže li predviđenim objektom, opremom i slično, a sve kako se navedeni službenici ne bi bavili svojim osnovnim poslom, koji podrazumijeva praćenje prometa akciznih proizvoda: cigareta, naftnih derivata, duvana, otkrivanje fiktivnog izvoza, reeksporta i drugih zloupotreba u koje su često umiješani i službenici UIO bliski rukovodstvu, a gdje država i Budžet gube ogromna finansijska sredstva. Tako postupak registracije kod UIO, “ukratko” izgleda ovako: zahtjev za registraciju podnosi se Grupi za podršku kod nadležnog regionalnog centra Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koja kompletira dokumentaciju i istu upućuje Odsjeku za poreze nadležnog RC-a; Odsjek za poreze zahtjev i dokumentaciju prosljeđuje u Odsjek za provođenje propisa nadležnog RC-a, koji ga upućuju Grupe za obavještavanje, radi vršenja provjere sjedišta; po okončanju postupka provjere, Odsjek za provođenje propisa nadležnog RC-a dostavlja službene zabilješke o provjeri Grupi za podršku, koja kompletne predmete tada dostavlja Odsjeku za podršku u Glavnoj kancelariji UIO, kojim rukovodi Nataša Uljarević, na konačno odlučivanje.

Tako, dok se u svakoj normalnoj zemlji PDV broj dobije prilikom registracije firme, kod nas postupak registracije obveznika, zahvaljujući ovakvim stručnjacima kakav je naš čestiti direktor Džakula i njemu odana g-đa Uljarević, traje i po mjesec i po dana. Sve to dok se mi pitamo zašto se strani investitori ne lome da ulažu u Bosnu i Hercegovinu?

O kakvom se licemjerju radi, pokazuje upravo i podatak da je firma supružnika Mate Uljarevića – NEIMARSTVO a.d. u stečaju Trebinje, u sistemu UIO u avgustu 2021. godine registrovana kao dužna preko 1.500.000,00 KM. Kad je u pitanju drug Mato to eto nije problem, pa je dotični dobro avanzovao u karijeri, postavši redovni profesor na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom Fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, katedri za saobraćajnice i geotehniku. Uljarevići imaju i respektabilnu imovinu, po mojim saznanjima, poput stanova u Trebinju, Banjaluci i Beogradu, ali plaćanje duga prema državi im nije među prioritetima, pa bar njima ne mora da bude! Uprava za indirektno oporezivanje BiH, bez obzira na činjenicu da je predmetni dug evidentiran prije više godina, nikada nije pokušala isti da naplati iz imovine Uljarevića, niti je pokrenut krivični, čak ni prekršajni postupak iz razloga neplaćanja obaveza prema državi. I ne samo to, ako uđete u podatke o dužnicima indirektnih poreza koji su javno dostupni na sajtu www.uino.gov.ba, nećete pronaći javno objavljene dugove druga Mate, ali ni brojnih drugih preduzeća i lica bliskih vladajućim strukturama, iako oni nesporno postoje!
Nebojša Vukanović


