U Banjaluci je Služba okupila svo ljudstvo i tehniku iz oblasti pravnih nauka, podobne advokate, iz Srbije i Republike Srpske, kao i probrane profesore i dekane da zbiju redove u borbi za odbranu lažnog Oca nacije. Sa gađenjem sam gledao ulizice kako se dodvoraju Dodiku, liju krokodilske suze za sudskim procesom i njegovom teškom sudbinom, velikog narodnog stradalnika jadnička, tobože strahuju za ishod sudskog procesa te čekaju neko namještenje, sinekuru i privilegiju.
Posebno je među ljudstvom i tehnikom bilo zanimljivo vidjeti dekane oba javna Pravna fakulteta u Republici Srpskoj koji imaju sve manje studenata u Banjaluci i Palama, ali to ih ne brine kao sudbina Oca nacije.
Željko Mirjanić je stari i provjereni kadar Partije, koji je bio poslanik, obavljao mnoge dužnosti i davno pokazao odanost i lojalnost Vođi i njegovom nakaradnom sistemu, njegovo pojavljivanje nije nikakvo iznenađenje ali mi je puno zanimljiviji njegov „kolega“ iz Istočnog Sarajeva, dekan Pravnog fakulteta na Palama Goran Marković.
On je osnivač i predsjednik Radničko-komunističke partije Bosne i Hercegovine, čije je sjedište u Bijeljini, njegovom rodnom gradu, po ubjeđenju ljevičar koji se borio tobože protiv nacionalista, tenzija i podjela, za jednakost i radnička prava.
Posebno je bio aktivan 2014. godine na građanskim protestima i plenumima kada je u Sarajevu, posle paljenja parlamenta, bio veliki borac za multikulturanlost i građansku komunističku državu, držao zapaljive govore o radničkim pravima, poniženim i gladnim građanima koji su žrtva lažnih nacionalista i korumpiranih političara na vlasti, o čdmu sam već pisao i objavio video prilog o nadahnutoj vatrenoj besjedi u Sarajevu.
Veliki lažni komunista i borac za radnička prava Goran Marković pretvorio se iz trockiste u uhljeba i ulizicu vlasti, i čim je počašćen funkcijom dekana i osjetio slasti vlasti okrenuo ploču, počeo da brani Dodika, gazeći sve ono što je ranije govorio. Umjesto priče o ljudskim pravima, pravdi, socijalnoj nejednakosti, položaju radnika sad se sva borba o priča svela da se što dublje uliže Uzurpatoru, kaže što on voli čuti, te zbunjuje studente i narod, sabotira otpor i pravedna borba.
Nažalost nije jedini već je ovakvo snishodljivo neakademsko ponašanje postalo pravilo a Marković jedan u nizu intelektualnih moralnih ameba i političkih prostitutki koji je pogazio sebe, svoje principe i stavove, izdao i profesiju i narod i zemlju za malo ćara i šaku srebrenjaka.
Od drugarice dekanice Perić Romić, Predraga Ćeranića, do Željka Mirjanića, Gordana Markovića do Marka Đoga, koji je dobro unovčio „nezavisni“ kandidaturu za načelnika Pala 2020. godine, postao dekan i veleposjednik, o čijem ću beščašću uskoro pisati, većina intelektualaca, čast časnim izuzetcima, ili ćuti ili otvoreno za privilegije podržava režim koji nas razara sistematski do poslednjeg atoma i postaje saučesnik u propadanju, ide linijom manjeg otpora i sve ih pojedinačno treba istjerati na čistac i svijetlo dana, kako njihovo beščašće i kolaboracija sa Mafijom ne bi prošla nezapaženo.
Detaljnije o ovoj temi u video prilogu..
Nebojša Vukanović