Kupovina bijeljinske vojne fabrike, of šor firme i Vučićeva veza

Vlada Republike Srpske odlučila je da proda udio u fabrici namjenske industrije “Orao” iz Bijeljine. BIRN otkriva kako trag novog kupca vodi do biznismena iz užeg kruga predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

Ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Radenko Bubić ustao je u utorak, 14. jula, iz svoje klupe u Narodnoj Skupštini Republike Srpske, popravio svoje odijelo i kravatu, namjestio mikrofon i podigao papir s napisanim govorom.

U nešto više od pet minuta obraćanja obrazložio je razloge zbog kojih bi poslanici trebali podržati prodaju udjela u kompaniji “Orao” iz Bijeljine, piše Detektor .

Riječ je o jednoj od kompanija namjenske industrije u Bosni i Hercegovini specijalizirane u oblasti vazduhoplovnog mašinstva.

„Prihvatanjem ove ponude obezbeđuju se investicije osavremenjavanja proizvodnog programa društva, čime se stvaraju uslovi za dugoročan i stabilan razvoj privrednog društva ‘Orao’”, rekao je Bubić.

Kako je objasnio, ponudu za kupovinu 30 posto udela u bijeljinskoj firmi, metodom neposrednog odabira kupca, dostavila je kompanija „Glotec” iz Beograda.

Tog dana ovaj predlog njegovog ministarstva podržala je većina poslanika.

Privatna beogradska kompanija „Glotec” je deo konzorcija istoimenih firmi iz Singapura, Švajcarske i Crne Gore, a predstavnici ovih firmi su povezani sa biznismenima koje su istraživački mediji dovodili u vezu sa predsednikom Srbije i vladajućom Srpskom naprednom strankom (SNS), otkriva BIRN.

Iz „Gloteca” su za BIRN naveli da niko sem njih nije bio uključen u bilo kakve dogovore i pregovore.

Vojni stručnjak Berko Zečević ocenjuje da Srbija nema ni jednu firmu koja je ekvivalent „Orlu” po iskustvu i potencijalima.

„To je strateški interes Republike Srbije da ovaj resurs s kojim imaju izuzetno bliske veze i komunikacije, stvori jedno sigurno zaleđe za dugoročno održavanje resursa svojih vazduhoplovnih sredstava“, rekao je on za BIRN.

Kritike poslanika

Narodna skupština Republike Srpske. Foto: Detektor

Bubićev plan nije prošao bez kritika dijela poslanika.

Opozicioni poslanik u Skupštini RS-a Milanko Mihajlica je tokom izlaganja na sednici naveo da je Republika Srpska trebalo u potpunosti da zadrži vlasništvo u „Orlu”, jer se, kako je preduzeću ocenio, radi strateškog značaja iz namenske industrije koje je od velikog značaja.

„S Vladom Republike Srbije trebalo bi da razgovara (…) da ovih 30 odsto kapitala u „Orlu“ preuzme neko od preduzeća koja se bave proizvodnjom naoružanja i opreme iz Srbije“, rekao je on.

On je dodao da se, po njegovim saznanjima vrijednost zemljišta, opreme i tehnologije firme “Orao” procjenjuje na 150 do 200 miliona maraka i da je dodatni razlog zašto nije trebalo da se uđe u prodaju 30 posto kapitala.

Nebojša Vukanović je na sednici istakao da je „Orao” prošle godine imao prihod od 16,2 miliona maraka, 331 zaposlenog, te da svake godine posluje u plusu.

Vukanović je za BIRN nakon sjednice ocenjivanja način prodaje pogubnim i dodao da se sve dogovaralo bez javnog poziva „u četiri oka”.

„Sporno je koja je ta firma koja je registrovana. Jedna u Singapuru, a druga u Zugu, Švajcarskoj gde se nalazi ofšor kompanije. Tako da je tu mnogo stvari koje su po meni sporne“, dodao je Vukanović.

Prema njegovim riječima, u ovoj prodaji nema općeg niti javnog interesa, nego interesa Milorada Dodika i pojedinaca.

BIRN je pokušao da dobije komentar Milorada Dodika, ali do objave ovog teksta nije odgovoreno na pitanja.

Ko je kupac?

Kompanija “Orao” ad Bijeljina. Foto: Orao ad Bijeljina/Fejsbuk

Kako se navodi na sajtu „Gloteca”, koji je kupio udio u „Orlu”, ta kompanija je osnovana 1989. godine kao vazduhoplovna i industrijska grupa, čiji timovi upravljaju kompletnim programima remonta motora, isporučuju kritične rezervne delove motora za stare i moderne flote, koordiniraju upravljanje popravkama i remontima za sve tipove.

„Strateška partnerstva sa regionalnim kompanijama širom Evrope, Azije, Bliskog istoka i Amerike omogućavaju nam da služimo kupcima u preko 20 zemalja sa poslednjim kvalitetom i odgovornošću“, dodaje se na sajtu.

Vlasnik beogradskog „Gloteca” je 44-godišnji Stefan Vukićević, koji je ujedno i direktor ove firme, osnovan u januaru 2023. godine. Kao pretežna djelatnost beogradskog “Gloteca” navedena je “nespecijalizovana trgovina na veliko”.

U srpskom biznis registru nalaze se još dva preduzeća povezana sa „Glotecom“. Na istoj beogradskoj adresi si iu istom stanu gdje je sjedište sadašnjeg “Gloteca”, koji se dovodi u vezu sa kupovinom “Orla”, do marta 2023. godine nalazilo se predstavništvo crnogorske firme “Glotec”, koja je osnovana 2008. u Herceg-Novom.

Beogradsko predstavništvo „Gloteca” je obrisano u martu 2023. Vlasnik crnogorskog „Gloteca” je Stefanov otac Slavomir Vukićević, dok je direktor Damjan Vukićević. Crnogorski „Glotec” se bavi „posredovanjem u trgovini na velikim mašinama, industrijskom opremom, brodovima i avionima”.

Druga beogradska firma – takođe ugašena, u junu 2025. – koja se povezuje sa Vukićevićima je „Eco Glotec”, čijeg direktora je, prilikom osnivanja 2013., bio postavljen Damjan Vukićević.

Nakon njega, od 2018. do 2024. godine, direktor je bio Slavomir Vukićević, a potom je došlo do promene vlasništva jer je firmu prvo kupila, godinu dana kasnije pripojila sebi kompaniju „Mini Hidro Investments”, u većinskom vlasništvu Nikole Petrovića, kuma predsednika Srbije Aleksandra Vučića i nekadašnjeg direktora Elektromreža Srbije.

Prijavu za brisanje „Eco Gloteca” iz beogradskog poslovnog registra podnio je advokat Igor Isailović,  blizak ministarstvo finansija  Vlade Srbije Siniši Malom i aktuelni advokat ministra kulture Nikole Selakovića na suđenju za aferu „Generalštab”.

I pre nego što je „Mini Hidro Investments” preuzeo firmu „Eco Glotec”, Nikola Petrović je bio njen manjinski vlasnik – od 2017. godine, njegova firma „Eko Vlasina” (danas: EL&MI Group) bila je vlasnica deset posto „Eco Gloteca”.

Prije ove promjene vlasništva 2024., “Eco Glotec” je bio u većinskom vlasništvu švicarske firme “Glotec International AG” – jedne iz konzorcija koja kupuje “Orla”. Međutim, osim ove švicarske kompanije, manjinski vlasnici „Eco Glotec” od osnivanja 2013. pa do promene vlasništva 2024. bili su i Nenad Kovač, poznati i kao „Neša Roming” i Dragan Klisura – ​​obojica su imali po deset posto vlasništva u „Eco Glotec”.

Iako noviji podaci pokazuju da je Kovačeva imperija prethodnih godina bilježila i gubitke, njegove firme godinama su zarađivale milione od poslova sa državom.  KRIK je još 2017. pisao  da su kompanije Nenada Kovača na tenderima dobijale poslove vredne milione evra i da je njegova firma poslovala i sa Bezbednosno-informativnom agencijom Srbije (BIA), kojoj je prodao mobilni telefon.

Klisura je, između ostalog, i vlasnik 45 posto firme “Mini Hidro Investments”, detaljno o ​​vezama Kovača, Klisure i Petrovića u poslovima sa energetikom,  pisao je CINS .

Švicarski, singapurski i crnogorski “Glotec” 

Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik Predsjednik na obilježavanju 80. godišnjice kompanije “Orao” ad Bijeljina 2024. godine. Foto: Orao ad Bijeljina/Fejsbuk

Prema podacima baze podataka “North data”, švicarska kompanija “Glotec International AG” osnovana je 2010. kao “Sviss pover & Energi AG” u gradu Cugu, jedini član upravnog odbora bio je Johan Ciger (Zuger).  KRIK je još 2017.  povezao Cigera sa tadašnjom kupovinom vlasničkog udela u firmama još jednog biznismena povezanog sa SNS-om – reč je bila o udelima u firmama „Južna Bačka” i „Maneks” Dragoljuba Zbiljića.

Cigera 2013. u upravnom odboru švicarske firme mijenja Aleksandra Pešovića, a firma mijenja ime u današnjem – “Glotec International AG.” Pešović je od septembra 2025. predsednik upravnog odbora, a članovi odbora su – Damjan Vukićević i Stefan Vukićević.

Pešović (55 godina) je povezan sa više švicarskih firmi, a putem „Glotec International AG” u Srbiji – u jednoj od njih, u firmi „Milankovića properti”, koja se bavi iznajmljivanjem nekretnina, suvlasnik je sa Nenadom Kovačem. Prema podacima poslovnog registra u Srbiji, Pešović je i stvarni manjinski vlasnik (30 posto) kompanije “Globos osiguranje ADO”, čiji je većinski vlasnik još jedan  uspešni SNS biznismen, Ostoja Mijailović .

Stefan Vukićević je od  2017. do 2021. bio odbornik  u Skupštini opštine Herceg-Novi. Prema podacima sa sajta crnogorske Agencije za sprečavanje korupcije, Stefan Vukićević radi za singapurski “Glotec LTD”, koji je takođe naveden kao član konzorcija koji će postati suvlasnik “Orla”.

Prema podacima sa njegovog  LinkedIn  profila, Stefan Vukićević je direktor razvoja poslovanja u “Glotec LTD”, u kome je zaposlen duže od 15 godina. U svojoj karijeri bio je i  predsednik fudbalskog kluba „Igalo”  iz Herceg-Novog, au toj funkciji bio je i proglašen za  najboljeg sportskog radnika  Herceg-Novog za 2017. godinu.

Stefan Vukićević može da vidi i  fotografije iz januara 2019. godine , kada je tadašnji gradonačelnik Novog Sada, današnji predsednik SNS-a, Miloš Vučević primio delegaciju predsednika Opštine Herceg-Novi. Vukićević je bio kandidat za odbornika za Skupštinu opštine Herceg-Novi i na izborima 2025. godine, na listi pod nazivom „Novska lista – naš grad, naš brod”, koju je  podržao predsednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić . Novska lista je tada osvojila deset mandata, a Stefan Vukićević je, kao inženjer vazduhoplovstva, bio pet na listi, međutim, ubrzo posle izbora podnio je ostavku na odborničko mesto.

Slavomir Vukićević, Stefanov otac, navodi se na sajtu firme „Orao” kao „dugogodišnji saradnik”. Na proslavi dana kompanije 2025.,  Slavomiru Vukićeviću je firma uručila pištolj kao poklon , a on je ujedno bio i kum slave kompanije „Orao”.

Na međunarodnom sajmu naoružanja i vojne opreme u Beogradu, u septembru 2025., posetili su zajednički štand „Orla” i Tehničkog remonta Bratunac, između ostalih, i predsednik Vlade Srbije Đuro Macut, ministar odbrane Bratislav Gašić i Gašićev pomoćnik Nenad Miloradović.  Kako se navodi na sajtu “Orla” , štand su tada posjetili i političari i privrednici iz Republike Srpske, među njima i Slavomir Vukićević iz “Glotec LTD”.

BIRN je kontaktirao Kabinet Predsednika Srbije o pitanjima o eventualnom učešću u pregovorima o kupovini bijeljinske kompanije i ljudima povezanim sa funkcionerima, ali je iz te institucije u pisanom odgovoru navedeno da se ne bave trgovinom i da je potrebno obratiti se nadležnim službama ili ministarstvima.

Glotec: Niko sem nas nije bio uključen

Stefan Vukićević je u pisanoj izjavi za BIRN objasnio da „Glotec“ i „Orao“ uspešno sarađuju više od 25 godina, te da je tokom najvećeg dela tog perioda „Glotec“ bio jedan od najznačajnijih poslovnih partnera i kupaca kompanije.

„S ponosom možemo istaći da je u pojedinim godinama ‘Glotec’ učestvovao i sa čak do 90% prihoda ‘Orla’, naročito u periodima kada su tržišne okolnosti bile izazovne za vazduhoplovnu industriju, kao kada Srbija nije slala svoje motore”, objasnio je Vukićević.

On je dodao i da je „Glotec” bio spreman da određene poslove finansijski podrži i nekoliko godina unapred, čak iu okolnostima kada njihova realizacija nije bila izvesna, „jer nam je bilo važno da kompanija očuva svoje kapacitete i nastavi razvojni put”.

U odgovoru se objašnjava i da je tokom poslednjih deset miliona godina obim saradnje stabilizovan na približno devet miliona maraka (oko 4,6 evra) godišnje, što čini, kako se navodi, više od polovine ukupnih prihoda „Orla“.

Vukićević je objasnio i da su tri motorske porodice koje danas generišu najveći dio prihoda „Orla“ – Viper, Orpheus i Dart – zastarjele platforme. On je najavio da će centralni element postakvizijske strategije biti certifikacija i implementacija novih modernih tipova motora, koji će postepeno zamijeniti prihode od programa koji se nalaze u završnoj fazi svog operativnog vijeka.

Paralelno s uvođenjem novih programa, dodao je, postojeći programi Viper, Orpheus i Dart, nastaviće da se realizuju dokle god su operativno održivi.

Vukićević je potvrdio i da će konzorcij biti uključen u upravljanje „Orlom“ nakon akcije kupovine.

Na pitanje o poslovnim vezama s Nikolom Petrovićem, Nenadom Kovačem i Draganom Klisurom, odnosno biznismenima bliskim vladajućoj stranci u Srbiji, Vukićević je naveo da su sve kompanije u sastavu grupacije „Glotec” u vlasništvu porodice Vukićević, te da niko osim direktnih članova „Glotec” grupe nije bio uključen u bilo kakve dogovore i pregovore.

„Niko osim direktnih članova ‘Glotec’ grupe nikad nije bio, niti će biti uključen u poslovnu saradnju sa ‘Orlom’. Ljude koje ste spomenuli nemaju apsolutno nikakve veze sa poslovanjem ‘Gloteca’ i ‘Orla'“, naveo je on.

Interesovanje Srbije

Ministarstvo Vlade Republike Srpske u poseti zajedničkom štandu kompanije „Orao“ ad Bijeljina i TRB-a na sajmu Partner 2025. Foto: „Orao“ ad Bijeljina

Glavna djelatnost „Orla“ su, između ostalog, remont i modifikacija turbo-mlaznih motora, kao i proizvodnja rezervnih dijelova za avione.

Kompanija „Glotec” iz Beograda je, prema rečima ministra Bubića, ponudu za kupovinu 30 posto u toj firmi dostavila u maju 2026. godine, u ime konzorcija koji još čine privredna društva „Glotec LTD” iz Singapura, koja nosilac konzorcija, Glotec International iz Žuge u Švajcarskoj i „Glotec” iz Herceg-Novog iz Singapura.

Prema njegovim riječima, ukupna cijena ponude iznosi oko 13 miliona maraka (oko 6,6 miliona eura) i čini se da je iznos za kupovinu 30 posto akcija Republike Srpske u iznosu od milion maraka, izmirenje obaveza “Orla” na visini od oko tri miliona maraka i investicija u tu kompaniju od ukupno devet miliona maraka u naredne tri godine.

Vojni stručnjak Berko Zečević pojasnio je da ni Vlada Republike Srpske ni Vlada Federacije nemaju dovoljno resursa da potaknu potreban razvoj bilo koje tvornice vojne industrije.

Dodao je da je po Zakonu o proizvodnji naoružanja i vojne opreme u Republici Srpskoj omogućeno da Vlada tog bh. entiteta može doneti odluku da procenat uloge strane firme ili fizičkog lica u osnovnom kapitalu proizvođača bude viši od 49 posto osnovnog kapitala tog proizvođača što je zamrznulo intenzivniji razvoj vojne industrije.

Vojsci Republike Srbije je nužna stručna pomoć u održavanju postojećih resursa kako aviona i helikoptera i eventualno razvoj dronova velikog doma, što oni pokušavaju i sada da urade”, rekao je Zečević.

Interesiranje vlasti u Srbiji za bijeljinski „Orao“ reflektiran je iu ranijim javnim izjavama srbijanskih zvaničnika. Tako je tadašnji ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin tokom posete 2018. godine naveo da je „Orao“ jedna od strateških važnih kompanija za razvoj vazduhoplovstva u Srbiji.

Bivši potpredsjednik Vlade i tada ministar odbrane Srbije Nebojša Stefanović je 2021. godine, nakon potpisivanja milionskih ugovora o remontu motora VIPER, koji pokreću avione tipa Orao i Super Galeb G-4, istakao tehnološki monopol koji ova kompanija ima na regionalnom tržištu:

„Na ovaj način se i praktično investira u preduzeće ‘Orao’ ad Bijeljina, koje u ovom delu Evrope jedino može da sprovede remont ovakve vrste motora”, naručio je, dodajući da je investiranje u taj projekat istovremeno i pomoć „bratskoj Republici Srpskoj”.

Šta kažu u Vladi RS-a?

Zgrada institucija u RS-u. Foto: Detektor

Zgrada institucija u RS-u. Foto: Detektor

Iz Ministarstva privrede i preduzetništva Republike Srpske su u pisanom odgovoru za BIRN naveli da su se odlučili za prodaju 30 posto akcija u „Orlu“ nakon što je konzorcij „Glotec“ dostavio ponudu za kupovinu metodom neposrednog odabira kupca.

„Ova metoda privatizacije je u skladu sa Zakonom o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima, koji propisuje da se državni kapital u preduzećima iz oblasti proizvodnje oružja i vojne opreme i ostalim preduzećima strateškog značaja može privatizovati metodom neposrednog odabira kupca od strane Vlade i uz saglasnost Narodne skupštine Republike Srpske”, naveli su u odgovoru.

U njemu se objašnjava da su članovi konzorcija međusobno povezani privredna društva koja objedinjeno raspolažu sa dugogodišnjim iskustvom u vazduhoplovnoj industriji, razvijenim međunarodnim tržištima, tehničkim i logističkim kapacitetima, te investicionim potencijalom.

Investicijski strateški partner, potvrđuje se, planiraju se usmjeriti u razvoj novih savremenih programa motora i za civilno tržište.

Ukupan promet koji je „Orao“ ostvario sa članovima „Glotec“ konzorcije u protekle tri godine iznosi oko 60 posto ukupnog prihoda preduzeća, navodi se.

„Uprava privrednog društva ‘ORAO’ je na osnovu sveobuhvatne analize trenutnog stanja, finansijskih pokazatelja i tržišnih okolnosti zauzela stav da se ulazak strateškog investitora nameće kao realna i opravdana opcija u cilju obezbeđenja dugoročne održivosti poslovanja. Imajući u vidu dosadašnju saradnju, tehničke kapacitete i ulogu u poslovanju, daje mišljenja da se grupacija ‘Glotec’, relevantan razvojni potencijal izdvaja kao strateški pristup. tržištima i dugoročnu održivost društva”, naveli su iz Ministarstva i dodali da su konsultacije obavljene i sa predstavnicima Sindikata, koji su dali saglasnost.

U dodaje i da je Vlada Srpske prihvatila ponudu jer bi se njenom realizacijom obezbedile, kako se navodi, odgovoru za investicije se zahtevaju investicije u osavremenjavanje programa „Orla”.

„Ministarstvo odbrane Republike Srbije i Ministarstvo privrede i preduzetništva Republike Srpske su u prethodnom periodu razmatrali mogućnosti realizacije zajedničkih projekata u cilju osavremenjavanja proizvodnog programa privrednog društva ORAO, au narednom periodu komercijalna saradnja se nastavlja, s obzirom da je Ministarstvo odbrane Republike Srbije značajan partner – naručilac proizvoda i usluga ovog privrednog društva“, dodaje se.

Uprkos navodima Vlade Republike Srpske, iz Transparenci Internationala upozoravaju da se ovakav metod direktne pogodbe može koristiti samo kao izuzetak i to u opravdanim slučajevima.

Damjan Ožegović iz Transparenci International BiH pojasnio je da se strateška preduzeća, pogotovo ona koja se bave odbrambenom industrijom mogu preprodavati po posebno utvrđenim planovima i programima Vlade uz saglasnost Narodne skupštine.

„Ovakva vrsta direktnom pogodbom se može koristiti samo kao izuzetak u opravdanim slučajevima. Ne može kao pravilo da se pojavi situacija da se neko privatno preduzeće pojavi sa predlogom da otkupi akcije jednog strateškog preduzeća u državnom vlasništvu“, zaključio je Ožegović.