palpal

Sjajan osvrt na stanje finansija profesora Parežanina

Danas, 29.01.2021.godine u 15.30 časova u zgradi Opštine Trebinja, održana je sednica komisije za budžet i finansije, u prisustvu 4 člana, odsutan je bio Blagoje Šupić, sa dnevnim redom sadržanim u 3 tačke. od kojih je najvažnija bila, predlog odluke o usvajanju budžeta grada Trebinja za 2021.godinu.

Kratko uvodno izlaganje je održao Miro Gredo, v.d. načelnika odeljenja finansija, a u diskusiji sam učestvovao samo ja. I ovaj put, da nije bilo moje diskusije komisija bi završila sa radom za bukvalno 5 minuta, a utisak je da bi najviše voleli kada bi mogli odlučivati telefonski bez sastanka i bilo kakve diskusije. Moj utisak je da im bilo kakva diskusija opozicionog predstavnika teško pada i nevoljno je primaju. Za predlog budžeta za 2021.godinu su glasali Sladjana Skočajić (SNSD), Srdjan Simović (SNSD) i Jovica Vlatković (DNS), protiv sam bio ja, sa Liste za pravdu i red, Nebojša Vukanović.

U odnosu na nacrt budžeta koji je usvojen na sednici Skupštine Trebinje, održane 05.01.2021.godine, „nakon provedene rasprave“, predlagač budžeta Ćurić Mr Mirko je prihvatio predloge za dopunu nacrta budžeta koje je predložio samo jedan odbornik i to Petrović Mr Luka. To su predlozi kozmetičke prirode i odražavaju u svemu licemerstvo pomenutog odbornika. Ni jedan predlog koji je predložila odbornička grupa za pravdu i red, sa Liste za pravdu i red, Nebojša Vukanović, a bilo ih je sijaset i svi su suštinske prirode, predlagač budžeta Ćurić Mr Mirko nije uzeo u obzir i prihvatio, što zbog neznanja i nerazumevanja, što zbog odsustva smelosti da to učini.

Javnosti radi, u prilogu je kritički osvrt na nacrt budžeta Trebinja za 2021.godinu koji je na sednici Skupštine Trebinja izložila odbornička grupa za pravdu i red, sa Liste za pravdu i red, Nebojša Vukanović, kako bi se mogao videti ozbiljan pristup ovom, za Trebinje i njegove gradjane, najvažnijem životnom aktu i kako Lista za pravdu i red, Nebojša Vukanović misli da Trebinje treba urediti po potrebi, meri i volji svih njenih gradjana.

Izmedju nekoliko predloga koje je inicirao odbornik Petrović Mr Luka, posebno je po svemu indikativan onaj koji se odnosi na ukidanje odborničkih dodataka koji su sve do sada postojali. Najsiromašnija i najmanja opština u Republici Srpskoj to nije učinila, kao uostalom ni jedna druga, samo je to učinila opština odnosno grad Trebinje iz razloga krajnjeg licemerstva, da ne upotrebim neki primereniji izraz za ovakvo delo.

I u predlogu budžeta kao i u nacrtu budžeta i dalje je budžetom predvidjena stavka na rashodovnoj strani, takozvana sportska infrastruktura u iznosu od 1.000.000 KM iako „grad Trebinje za ovu investiciju predvidja učešće i finansiranje iz drugih izvora, ali zbog ranije odluke Skupštine Trebinja i procesa koji je u toku, sredstva su u budžetu planirana u skladu sa takvom odlukom“. Time je stvoren u startu disbalans budžeta sa implikacijama sa kojima ćemo se tek baviti. Što se ove činjenice tiče, na komisiji sam rekao da Skupština Trebinja nije Rimska skupština, a njene odluke nisu sveto pismo, da se ne mogu promeniti pogotovu ako predtsavljaju non sense, kao u ovome slučaju. Posebno sam podvukao da ovde nije toliko bitan izvor finansiranja, koji je svakako bitan, koliko je bitan iznos finansiranja, o kome je narodni poslanik u Skupštini Republike Srpske, Nebojša Vukanović u više navrata javno govorio i izražavao opravdanu i argumentovanu sumnju, s obzirom na nerazumno visok iznos, čak 350% veći od realnog.

Kritički osvrt na nacrt budžeta Trebinja za 2021.godinu
Pripremljeno za odbornike Liste za pravdu i red, Nebojša Vukanović, za sednicu Skupštine Trebinja zakazane za 05.01.2021.godine

1.0 Generalne primedbe
– Budžet je loše struktuiran (Standardne budžetske klasifikacije obuhvataju fondovsku, organizacionu, ekonomsku, podekonomsku (subanalitičku), funkcionalnu i programsku (projektnu) klasifikaciju). Ovaj budžet je uzeo u obzir ekonomsku, organizacionu i funkcionalnu klasifikaciju.
– Budžet sadrži samo ekonomsko-finansijski deo (ne sadrži organizacioni, tehničko-tehnološki, kadrovski).


– Budžet ne predvidja Cash-flow kako bi bio likvidno kontrolisan (dinamika prihoda i primitaka u odnosu na dinamiku rashoda i izdataka).
– Na osnovu aspera analize već sada je jasno da je budžet tako koncipiran odnosno sastavljen da je sasvim izvesno iskazivanje deficita na kraju fiskalne godine, koji će se izgleda ponovo pokrivati novim zaduživanjem. Funkcionisanje Trebinja kao lokalne društvene zajednice je već sada prenapregnuto sve većim rashodima (preveliki broj zaposlenih, nekontrolisana trošenja, itd.) bez ikakvih izgleda za povećanjem prihoda (nema preduzetništva, nema razvoja, nema novih radnih mesta u realnom sektoru). Vidno brže rastu rashodi od prihoda. Izgleda da pojam optimizacije budžeta je nepoznata veličina za lokalnu administraciju u Trebinju.


– Budžet ne predvidja operativno (na mesečnom ili tromesečnom nivou kako zakon predvidja) planiranje prihoda i rashoda.
– Budžet koji pretpostavlja suficit je loše projektovan budžet i po toj osnovi je u neskladu sa zakonom o budžetskom sistemu Republike Srpske.
– Budžet je nejasan, jer su izostala bilo kakva objašnjenja pretpostavljenih budžetskih stavki, u poglavlju „objašnjenja“ se samo navode kvantitaivni izrazi budžetskih stavki bez ikakve kvalitativne analize, osim u nekoliko sporadičnih slučajeva.
– Budžet je dominantno potrošački, dakle neproduktivan (1/7 budžeta je predvidjena za kakav takav razvoj).
– Budžet ne omogućava amandmansku intervenciju odnosno doradu.
– Ranije iskazan suficit nije ušao u primitke, jer nije ostvaren iz realnog funkcionisanja, već zaduživanjem.
– Grantovi nisu predvidjeni u prihodima (IPA fondovi), a u nerazumnom visokom iznosu su predvidjena u rashodima budžeta.
– Nije predvidjen način raspodele planiranog i ostvarenog suficita budžeta.
– Planirani budžetski prihodi i primici i planirani budžetski rashodi i izdaci moraju biti uravnoteženi, što u predlogu budžeta Trebinja za 2021.godinu nije slučaj.
– Nije dozvoljeno predlaganje budžeta koji sadrži planirani nepokriveni budžetski deficit ili planirani neraspoređeni budžetski suficit.
– Odluka o raspodjeli neraspoređenog budžetskog suficita iz prethodnih fiskalnih godina predstavlja izmjenu strukture i/ili proširenje budžetskog okvira.


– Pošto budžet za narednu fiskalnu godinu nije donet pre početka 2021.godine (do 15.11.2020. se usvaja nacrt budžeta, a do 15.12.2020. se morao usvojiti budžet za 2021.godinu) po zakonu o budžetskom sistemu RS se mora ići na privremeno finansiranje
– Predvidjena budžetska rezerva je potpuno besmislena naročito u pogledu njenog iznosa (zakonom je predvidjena do 2.5% od 29 m.KM minus grantovi, trebala bi biti oko 500.000 KM ili barem u iznosu od 200.000 KM)
– Budžetska likvidnost se planira na osnovu budžetskih sredstava i izdataka, u okviru operativnih finansijskih planova za izvršenje budžeta. Toga nema u predlogu budžeta za 2021.godinu, dakle nema operativnih finansijskih planova.
– Forma budžeta treba biti takva da pored planiranih budžetskih stavki budu i realizovane, kako bi se periodično pratio stepen ostvarenja planskih pretpostavki.
– Budžet je tako koncipiran (izjava Mira Greda na Komisiji za budžet i finansije, od 04.01.2021.god9ne) da svaki budžetski korisnik ili JGP dostavlja obradjivaču sve planove po unapred predvidjenoj formi, koju obradjivač, u ovom slučaju Miro Gredo, sintetizuje i u integralnom obliku predstavi kao budžet Trebinja, dakle sabere liste želja budžetskih korisnika. U ovom slučaju izostaje bilo kakva analiza od strane obradjivača u pogledu opradvdanosti planskih pretpostavki po budžertskim korisnicima.

2.0 Primedbe na kvantitativne izraze budžetskih stavki
– Nisu predvidjena nikakva podsticajna sredstva za razvoj malog i srednjeg preduzetništva, koji treba da predstavljaju okosnicu budućeg razvoja Trebinja. Odelenje za privredu je postalo potpuno beznačajno po svim aspektima.
– Predvidjeni grantovi imaju isključivo potrošačku namenu i rasporedjeni su van svakog iole normalnog razuma. Iznos grantova je skoro pa za malo veći od iznosa kapitalnih ulaganja što je svakako non-sense.
– Nigde nisu navedeni kriterijumi, ni u načelu, na koji način su projektovane odnosno planirane budžetske stavke, kako su izvedene veličine. Na primer neznamo kako se došlo do iznosa rashoda po osnovu ličnih primanja, koliko je to opravdano s obzirom na obim poslova, nemamo podatke ni o broju angažovanih ljudi, ni o kvalifikacionoj strukturi zaposlenih.
– Indirektni porezi prikupljeni preko UIO (Upeava za indirektno oporezivanje) su planirani u iznosu manjem za više mod 1 milion KM u odnosu na prethodnu godinu, bez ikakvog objašnjenja.
– Šta je uzrokovalo da planirani rashodi za lična primanja porastu za ½ miliona KM?
– Dobro je što su planirani izdaci za nefinansijsku imovinu znatno niži u odnosu na prethodnu godinu (više od 3 miliona KM), ali se postavlja pitanje zašto su bila u prethodnoj godini u toliko velikom iznosu?
– Koncesione naknade za korišćenje elektroenergetskih objekata (stavka 722492) su planirane u iznosu koji je namanje 100% niži nego što bi trebale iznositi. To bi se postiglo tako što bi se utvrdjena naknada po jedinici električne energije povećala i dovela na realni nivo i značajno povećala prihodovnu stranu. Ako je ograničenje u zakonu koji reguliše ovu materiju, oportuno je pokrenuti inicijativu za izmenu zakona, što bi imalo za posledicu veći prihod u budžetu za oko 2.800.000 KM. Suštinsko restrukturanje EPRS bi imalo za posledicu veću efikasnost u funkcionisanju, jeftiniju električnu energiju za gradjane i značajno veći prihod u budžetu Trebinja.
– Po kome osnovu je izvesno da će primici za nefinansijsku imovinu porasti za skoro 1 milion KM u odnosu na prošlu godinu.
– Zašto su rashodi po osnovu utroška energije, komunalnih, komunikacionih i transportnih usluga planirani u većem iznosu nego što su bili u prethodnoj fiskalnoj godini (za više od 100.000 KM)? Zašto je iznos za stručne usluge veći od ½ milona KM i kakve su to stručne usluge?
– Šta znači stavka 631900, ostali izdaci (120.000 KM).


– Rashodi za usluge održavanja javnih površina (stavka 412800) u iznosu od 1.330.000 KM je nerazumno visoka, takodje ostali nepomenuti rashodi (stavka 412900).
– Izdaci za izgradnju i pribavljanje zgrada i objekata (stavka 511100) su planirani u iznosu dvostruku nižem nego prethodne godine i zato traže dodatno objašnjenje.
– Izdaci za investiciono održavanje, rekonstrukciju i adaptaciju zgrada i objekata (stavka 511200) su prilično visoki (540.000 KM), iako su 4 puta niži nego u prethodnoj fiskalnoj godini. Iznos ovih izdataka u prethodnoj godini zahteva posebno obrazloženje.
– Šta znači izdatak za nematerijalnu proizvedenu imovinu (stavka 511700) u iznosu od 1.150.000 KM, što je uvećanje u odnosu na prošlu godinu za 433.000 KM.
– U odelenju za opštu upravu, grantovi za vatrogasna društva (stavka 415200) su van svake pameti, posebno za vatrogasno društvo Lastva u iznosu od 171.000 KM i JU ekologija i bezbednost u iznosu od 440.000 KM.
– Grant za sufinansiranje JP Radnik u iznosu od 120.000 KM je bez ikakvog osnova.
– U odelenju za stambeno -komunalne poslove, (stavka 412800), rashodi po osnovu utroška električne rasvete na javnim površinama u iznosu od 730.000 KM su zaista nerazumljivi, ako je u pitanju led rasveta.
– Tehnička dokumentacija za klinički centar je planirana neutemeljeno i isključivo na teret budžeta u iznosu od 840.000 KM. Na osnovu čega?
– Na prihodovnoj strani nema koncesione naknade za zemljište za izgradnju aerodroma u Trebinju, što nedvosmisleno implicira na odustajanje izgradnje aerodroma u 2021.godini.
– Boračka populacija potpuno zapostavljena, kao da uopšte i ne postoji.
– Broj, kvalifikaciona struktura i profesionalizacija kadrova u kontekstu reorganizacije lokalne uprave. Izgraditi zakonski okvir koji će omogućiti da u lokalnoj administraciji i u JGP rade profesionalni, a ne partijski kadrovi, jer samo na taj način se postaje društveno odgovoran. U suprotnome imamo odnos prema imovini kao ničijoj ili bolje rečeno narodski Alaj-begova slama ili Mikin Han, što je slučaj do sada, u svakom pogledu.
– AFTB nije ni fond za razvoj agrara, još manje za razvoj sela, već podsticajni fond za razvoj glasačke baze SNSD, kao izrazito fond jedne interesne grupe i kao takav ne treba ni da postoji u ovakvoj konstelaciji organizacije lokalne uprave. Ovaj fond se pretvorio u nešto što se zove “ništa” i služi za uhljebljivanje partijskih kadrova i u čijem radu ništa nije transparento već je sve zakulisano i enigmatično, pa je zbog toga podložan koruptivnim radnjama i sumnja u to je realna. Predvidjeni grant za AFTB za 2021.godinu (oko 600.000 KM + subvencije) je van svakog normalnog razuma i svakako predstavlja nepotreban trošak i bezrazložno bacanje novaca koji nisu u funkciji razvoja. Uporedjujući Trebinje sa gradovima demografski sličnim koji imaju daleko bolje komparativne uslove za razvoj poljoprivrede kao privredne grane može se videti kako nemaju fond pandam AFTB kao ničim objašnjivoj umotvorini u ovakvom obliku. Broj zaposlenih na 2 poljoprivredne mašine, sa upravnim ili nadzornim odborom je svojevrsna paradigma neodgovornosti, bahatosti i osionosti u trošenju budžetskih sredstava na teret svih gradjana Trebinja. AFTB je jedan od najbrutalnijih načina pljačke gradjana Trebinja.
– Iznos granta dobrovoljnom vatrogasnom društvu u Lastvi je veći nego iznos granta za boračku populaciju, da li to sastavljač budžeta ima snage da razložno objasni.


– Kod svih budžetskih korisnika prema organizacionoj klasifikaciji su budžetske stavke koje se odnose na rashode za stručne usluge i ostali nepomenuti rashodi nerazumno veliki i samim tim izazivaju opravdanu sumnju u svrsishodnost. U skoro svim slučajevima u okviru rashoda po osnovu koriščenja roba i usluga, ostali nepomenuti rashodi su značajno veći od svih drugih rashoda po bilo kome osnovu. Zbog toga ove budžetske stavke zahtevaju dodatno argumentovano objašnjenje.
– Rashodi za lična primanja u okviru tekućih rashoda su prilična nepoznanica iz razloga što u budžetu nije naznačen broj angažovanih radnika sa kvalifikacionom strukturom po organizacionim celinama. Zbog toga upadaju u oči rashodi za lična primanja, na primer za Dom mladih, zatim za Agenciju za mala i srednja preduzeća, Kulturni centar, Trebinje sport, Turistička organizacija Trebinja, Centar za informisanje i obrazovanje, a posebno za dečiji vrtić “Naša radost” gde je iznos veći od iznosa budžeta za opštinu Ljubinje. Centar za socijalni rad takodje.
– Rashodi za lična primanja i rashodi po osnovu korišćenja roba i usluga, za Centar za informisanje i obrazovanje, gde je uključeno i radio Trebinje su veći nego za poznati Dnevni list “Danas” u Beogradu. Rashodi za lična primanja su planirani za ovu fiskalnu godinu 80.000 KM veći u odnosu na prethodnu godinu.
– Takodje rashodi za lična primanja su uvećani u odnosu na prethodnu godinu i za Trebinje sport za skoro100.000 KM i ponovo bez ikakvog objašnjenja.
– Za sportsku infrastrukturu je predvidjeno 1 milion KM bez ikakvog objašnjenja o čemu se radi iako s pravom pretpostavljamo da se radi o postavljanju reflektora na stadionu Leotara, koji su za najmanje 700.000 KM veći od realnih. I ovde se očigledno radi o jednoj od potencijalno brutalnih pljački gradjana Trebinja.
– Tekući rashodi za Turističku organizaciju Trebinja u iznosu od 530.000 KM su za 130.000 KM veći nego za sva sportska društva u Trebinju.
– Tekući rashodi za Dom mladih su u ovoj fiskalnoj godini uvećani za 86.000 KM u odnosu na prethodnu godinu i iznose 444.500 KM.
– Tekući rashodi za Agenciju za mala i srednja preduzeća, koja je inače apsolutno neproduktivna i kao takva bolje i da ne postoji u Trebinju (odelenje za privredu bi moglo komotno preuzeti tu delatnost) su veči nego za sličnu agenciju u Beogradu i iznose 434.000 KM.
– Plan kapitalnih ulaganja je potpuno promašen, sastavljen je bez ikakvog promišljanja i kao takav ničemu ne služi, uradjen je što bi se narodski reklo “s brda s dola”. Za privredu odnosno za preduzetništvo je predvidjeno veoma skromno od ukupnog iznosa od 5.284.500 KM. Ova činjenica pokazuje potpuno odsustvo osećaja lokalne administracije za realan život gradjana. Ovakav odnos prema privredi je potpuni slom ekonomije jedne lokalne društvene zajednice, a ljudi koji su ovo kreirali ne zaslužuju da budu ni portiri na ulazu u zgradu opštine.


3.0 Predlog mera za poboljšanje budžeta Trebinja
1.0 Bez razvoja malog i srednjeg preduzetništva nema progresa u razvoju Trebinja i ako se to ne shvati krajnje ozbiljno tonućemo sve dublje. Zaduženost Trebinja će iz godine u godinu nezaustavljivo rasti. Već sada je sasvim izvesno da ćemo imati na kraju ove fiskalne godine deficit budžeta, to je neminovno, koji ćemo pokrivati novim kreditnim zaduženjem. Stihijsko zapošljavanje partijskih neproduktivnih kadrova sve više će povećavati rashode u budžetu, dok će sa ovakvom prirodom budžeta, prihodi uglavnom mirovati na već ustaljenom nivou bez skoro ikakve mogućnosti da se uvećavaju, to će imati za posledicu da imamo iz godine u godinu kontinuirani deficit budžeta. Bez komparativnih podsticajnih mera koji će omogućiti relaksirane uslove koji bi se pre svega ogledali u oslobadjaju raznih lokalnih taksi za svaki vid preduzetništva u periodu do formiranja društvene odgovornosti (najmanje 3 godine) nema ni govora o bilo kakvom preduzetništvu, a samim tim ni do razvoja ekonomije i standarda života. Po rečima Sladjane Skočajić na sastanku komisije za budžet i finasije lokalna uprava je predvidela odredjene veoma skromne olakšice poslodavcima kod zapošljavanja radnika što je potpuno suprotno onome za šta se naša Lista zalaže i to je samo privid podsticanju razvoja preduzetništva koji nema nikakve suštinske efekte.
2.0 Izraditi na kvalitetan način socijalne karte stanovništva i lične karte JGP i u skladu sa prioritetima rešavati socijalna pitanja stanovnika sa posebnim akcentom na boračku populaciju, a u pogledu JGP izvršiti valjanu restrukturu koja će svakako apstrahovati političke apetite ili premise.
3.0 Konstituisati fond za razvoj sela (FRS) umesto sadašnjeg agrarnog fonda (AFTB) koji će obezbedjivati podsticajna sredstva za individualnu primarnu proizvodnju i preradu proizvoda koje će omogućiti da se viškovi u proizvodnji i preradi plasiraju na lokalnom i regionalnom tržištu. Svakoj večoj seoskoj mesnoj zajednici grantovati univerzalni traktor sa priključnim uredjajima, na trajno i ugovorom regulisano korišćenje, koji bi pokrenuo poljoprivredne radove na selima sistemski i koji bi umesto mašina za prikupljanje glasova kao što je to sa AFTB, predstavljali poljoprivredne mašine korisne za sve nezavisno od toga da li, ili kome neko politički preferira. Ulaganja koja bi opteretila budžet Trebinja na ovaj način bi bila na nivo polovine sadašnjih izdvajanja u AFTB i time bi imali trajno rešenje za razvoj sela, a FRS bi se bavio samo onom delatnošću koja je primerena svakom fondu po prirodi stvari i izdvajanja u budžetu Trebinja bi bila značajno manja, do nekoliko puta.
FRS može biti investicioni fond gde bi lokalna zajednica bila veći ili većinski shareholder u kome bi fizička lica (poljoprivrednici i mali agrarni privrednici) bili individualni shareholdersi koji bi imali lični motiv i interes da kroz zajednički kapital uvećavaju proizvodnju i preradu na selima.
4.0 U pogledu kapitalnih ulaganja u naredne četiri godine, sa planom po svakoj od naredne četiri fiskalne godine, infrastrukturno obezbediti svako selo u opštini Trebinje, asfaltnim putem, priključkom za električnu energiju i priključkom za vodu (pijaću ili tehničku). To treba da predstavlja isključivo tehničko pitanje bez ikakvih političkih dostignuća.
5.0 Konstituisati Savet gradjana (svaka mesna zajednica bi delergirala svoga predstavnika) koji bi utvrdjivao prioritete u razvoju Trebinja i funkcionisao bi kao gronji dom Skupštine Trebinja. Na ovakvim osnovama funkcionišu sve uspešne i razvijene lokalne zajednice u Evropskoj Uniji.
6.0 Izvršiti temeljnu reorganizaciju JGP u ovoj fiskalnoj godini sa izradom sistematizacije radnih mesta u skladu sa potrebama i obimom posla. U ovome je neophodno isključiti svaki politički aspekt bez obzira o kome se radi. Izvršiti kvalitativnu selekciju kadrova i prerasporedjivanje u skladu sa stvarnim kvalifikacijama i sposobnostima. Prilikom zapošljavanja strogo voditi računa da apsolutnu prednost imaju oni koji su regularno završili referentne škole i fakultete u odnosu na sve druge koji su to na volšeban način završavali na izmišljenim fakultetima, a koji su javnosti vrlo dobro poznati. Opština Trebinje kao lokalna zajednica koja je formalni vlasnik JGP treba da izradi pravni okvir koji će ovu materiju regulisati.
7.0 Nema nijedne organizacione jedinice u okviru opštine Trebinje odnosno lokalne administracije koja u budžetu na strani rashoda nije obuhvaćena stručnim uslugama i raznim nenamenskim rashodima, a na nivou opštine su to veoma impozantni iznosi i sve to bez ikakve kontrole trošenja. Sa veoma malim ulaganjima (pod uslovom da se ne angažuje softwerska kuća bliska ili od interesa vlasti) bi se rešilo da svaki servis gradjana bude dostupan putem interneta ili kroz narodnu kancelariju koja bi posedovala odgovarajuću informacionu platformu. U tome slučaju bilo koji servis gradjana ne bi imao zavisnost od politike ili odredjene partije na vlasti, koja god ona bila. Poznato je da Trebinje i RS nemaju za sada skoro nijedan servis gradjana preko interneta.
8.0 Lokalna administracija Trebinja treba da formalizuje odluku koja bi pbavezivala sva JGP i administraciju u celini da implementiraju program koji omogućava izbor najboljeg i najreferentnijeg ponudjača roba ili izvodjača radova posredstvom tendera odnosno javnog oglašavanja bez učešća ili uticaja čoveka ili bilo kakvog političkog uticaja. Takvi gotovi program postoje i nisu skupi, samo ih treba implementirati.
9.0 Funkcionisanje budžeta kroz prihode i primitke odnosno rashode i izdatke mora biti apsolutno transparentno i u tome smislu u svakom trenutku dostupno gradjanima participantima budžeta, posredstvom interneta preko web-site-a opštine koji bi se iz ovih namena odnosno razloga rekonstruisao kako bi se omogućio inter-aktivni odnos sa gradjanima kao participantima. Ovim se obezbedjuje apsolutna javnost i značajno smanjuje mogućnost koruptivnih radnji.

Suština predloženih mera je da se iz dosadašnjih budžeta eliminišu sva nenamenska trošenja i tako spreče rashodi i izdaci na aktivnosti koje nisu od opšteg društvenog interesa. Da bi se sprečio bankrot opštine kao lokalne zajednice, a sve na žalost naginje ka tome, više se ne sme dozvoliti nikome institucionalno, a pogotovu pojedinačno, da pravi rashode i izdatke veće od prihoda i primitaka.
Predloženi budžet Trebinja za 2021.godinu na žalost ne omogućava servisiranje dugova prema kreditorima, već naprotiv ovako predložen još više produbljuje dubiozu u njegovu svrsishodnost što u stvari znači da ćemo imati novo zaduživanje.
Zbog svega toga, za vreme privremenog finansiranja (do kraja prvog kvartala tekuće fiskalne godine) budžet Trebinja treba ozbiljno doraditi odnosno popraviti, otklanjajući sve uočene primedbe i uključujući naše predložene inicijative.

 

Prof. dr Vidomir Parežanin