Samo da mezimče opstane

Samo da mezimče opstane

   Zabrinutost i tuga u loži našeg hrama fudbala, stadiona „Police“. Naš mjezimac i ponos grada poražen je od komšija iz Mostara. Momci su kao i uvijek dobro igrali, ali za sve su krive te proklete sudije. Trust mozgova iz Upravnog odbora kluba čak je nakon utakmice izdao i Saopštenje u kome je oštro kritikovano ponašanje linijskih sudija koji su navodno oštetili Leotar, poremetili njegove dobro uigrane linije, i tako uticali na konačan rezultat utakmice. Nakon poraza od Zrinjskog Leotar je u „opasnoj“ zoni koja ga vodi u niži rang takmičenja, i logično je što su se zabrinuli svi najvažniji i najugledniji ljudi našeg grada, koje često možemo vidjeti u loži trebinjskog hrama fudbala.

   Oni se jadni muče, žrtvuju, pronalaze sponzore i prikupljaju novce, dovode nove igrače, motivišu ekipu ali sve uzalud. Uprkos potrošenim milionima mezimče igra sve gore, i bez teške muke i pomoći omrznutih i pristrasnih sudija ni najslabije ekipe ne može da savlada na Psvom stadionu, a o igri u gostima ne treba ni trošiti riječi. Nekada bude izuzetaka, ako na primjer prije petnaestak dana u Zenici kada su Trebinjci uradili ono što ne mogu ni na treningu, Čeliku dali čak tri gola i osvojili tri važna boda za opstanak. Mnogi „ugledni“ građani i funkcioneri baš u to vrijeme su bili na službenom putu, a toliko su Trebinjci bili uvjereni u dobru igru na stadionu Blatuše da su mnogi i igrali dvojku u kladionicama. Svakome je sve jasno, samo se ne zna da li su tri boda koštala 50 000 ili 80 000 maraka.

   Mislio sam da će novci koje su naši „dobrotvori i donatori“ teškom mukom sakupili biti dovoljni za opstanak u „elitnom“ takmičenju, ali nažalost donatori nisu „podmazali“ poslednju utakmicu na Policama, pa je anulirana prethodna transakcija. Sada moramo da strijepimo da li će nas sudije „pokrasti“ i u naredna dva kola i naše mezimče, koje cijelu sezone igra fantastično i lepršavo, nezasluženo poslati u niži rang takmičenja, ili će se ponovo naći donatori koji će „podmazati“ arbitre da sve bude pošteno i pravedno. Da je kojim slučajem živ Vlado Šegrt pa da kaže sudijama nekoliko riječi prije utakmice ne bi se mi bojali, ali nažalost više nemamo funkcionera koji imaju takav ugled i autoritet izvan Trebinja pa je situacija neizvjesna.

   Bila bi velika šteta da Leotar ispane iz „elitnog“ takmičenja, jer bi naša „elita“ i „trust znanja i inteligencije“ izgubio jedno od omiljenih sastajališta u loži našeg stadiona. Na utakmicama protiv gatačke Mladosti i Trna iz Laktaša ne bi bilo doboljno motiva da se sočno galami, vrijeđa, psuje, nervira, jer ipak oni nisu „elita“ i „klasa“ kao mi. Opština i javna preduzeća ne bi znali kako da potroše stotine hiljada maraka, jer je neumjesno u nižem rangu takmičenja dovoditi na desetine stranih i domaćih fudbalera, pisati im pozamašne Ugovore, plaćati hotel, iznajmljene stanove, putovanja, gostovanja, premije, izmišljati reprezentacije, sponzorstva…. U gradu su svi problemi riješeni, nema gladnih i nezaposlenih, sve što smo planirali napravili smo i ako Vi ispadnete u niži rang mi nećemo znati gdje i kako da potrošimo „Vaše milionče“!

   Pred nama su i lokalni izbori, pa ne bi bilo lijepo da nam „ponos i dika“ grada ispadne u niži rang takmičenja u vrijeme dok nam privreda, kultura i sve ostalo cvjeta. Zato dragi moji fudbaleri dobro poslušajte savjete satrih vukova i iskusnih fudbalera iz Uprave kluba, oni sve znaju i reći će vam detaljno šta sve terba da uradite, a iako ste iscrpljeni dugom i napornom sezonom smognite još malo snage da nam mezimče sačuvate u Premijer ligi. Iako smo to odavno zaslužili po svim aparamtrima, tek sada i zvanično postajemo „grad“, pa kakva bi to mi prijestonica sporta i kulture ili bez Leotara u „elitnom takmičenju“. Srećno! Neojša Vukanović