Sa Hercegovcima u Gajdobri

Odmah posle završetka Drugog svjetskog rata, krajem 1945. godine, vozom i kompozicijama više hiljada Hercegovaca kolonizovano je u Vojvodinu, a Gajdobra, selo u Bačkoj kod Bačke Palanke, jedno je od većih sela u koje se doselio narod iz svih dijelova Hercegovine, od Gacka, Nevesinja, Mostara, Stoca, Bileće do krajnjeg juga, Ljubinja i Trebinja. Oni su naseljeni po ulicama, i u jednoj žive Nevesinju, drugoj Gačani, trećoj Ljubinjci i Trebinjci…

Gajdobra je 50-ih, 60-ih i 70-ih godina prošlog vijeka imala više od 1000 učenika u Osnovnoj školi „Aleksa Šantić“, a danas u selu živi oko 2500 do 3000 stanovnika. Koliko su Hercegovci poboljšali krvnu sliku i genetski kod u ovom dijelu Srbije govori nevjerovatan podatak da je samo Gajdobra dala 39 doktora nauka, od čega je 19 univerzitetskih profesora, te veliki broj vrhunskih sportista, od čega je njih 37 nosilo nacionalni grb Jugoslavije i Srbije, igralo za reprezentaciju. Najviše je rukometaša i košarkaša, potom karatista, fudbalera, šahista…

Na spisku Saše Đorđevića i košarkaške rezentacije Srbije koji će igrati na Svjetskom prvenstvu u Kini su Nemanja Bjelica i Vladimir Lučić, koji nastavljaju gdje je stao Dejan Bodiroga iz Kleka ili centar Zvezde i stalni reprezentativac bivše Jugoslavije Mirko Milićević, koji govori čak 9 jezika, rođen u Gajdobri a porijeklom iz sela Zvijerine kod Bileće.

Veća grupa Hercegovaca iz Gajdobre večeras ide na Marakanu da bodri Aleksu Vukanovića, koji je porijeklom iz sela Dobromira sa visoravni Bobani kod Trebinja, a kako sada žive naši ljudi u Gajdobri govore nam mještani Mića Ilić i Boro Šušić, porijeklom iz Bileće i Ljubinja.