palpal

Mercedes i Bingo, trebinjske i dubrovačke teme

mercedes-benz-sveti-vlaho-010216.jpg

Mercedes i Bingo, trebinjske i dubrovačke teme

U susjednom Dubrovniku poslednjih dana povela se rasprava zbog čega se preko statue Svetog Vlaha pojavila svjetlosna reklama brenda „mercedes-benz“. Iako je reklama emitovana preko projektora u trajanju od svega nekoliko minuta, Dubrovčani smatraju da je ipak bogohuljenje što se lik zaštitnika grada upravo na slavu grada prekriva logom jedve od najvećih kompanija automobilske industrije u svijetu.

Mercedes je odabrao Dubrovnik kao sjedište velikog godišnjeg skupa svojih radnika, distributera i partnerskih kompanija, te je zakupio nekoliko luksuznih hotela. Predviđa se da će u naredna tri mjeseca, koliko bi trebala da traje mercedesova kampanja, u Dubrovnik doći i do 15 000 gostiju a grad će prihodovati više desetina miliona evra. Mudri Dubrovčani vođeni starom poslovicom svojih diplomata „sa svakim lijepo a ni sa kim iskreno“ bez puno pompe prebacili su svjetlosnu reklamu sa Svetog Vlaha na gradske zidine i kulu Minčeta, i sa osmjehom na licu nastavili da privlače bogate turiste iz cijelog svijeta ne obraćajući puno pažnje na njihovo porijeklo, vjeru i naciju.
Nakon što je kompanija „Šeraton“ u Mlinima i Srebrenom obezbjedila 80 miliona evra za gradnju dva nova luksuzna hotela, te investirano desetine miliona evra u rekonstrukciju aerodroma Čilipi, u Dubrovniku se vode ozbiljne stručne rasprave o prednostima i nedostacima izgradnje golf terena na Srđu i novog hotelskog kompleksu u Lapadu.

I dok se u komšiluku vode polemike o ozbiljnim temama i razvojnim projektima, u Trebinju se iznova pokušavaju nametnuti rasprave o bojama na tržnim centrima, isticanju nacionalnih zastava, odgovornosti za propast privrede i greškama iz prošlosti… Stalnim vraćanjima u prošlost i prebacivanjem odgovornosti teško se može krenuti naprijed. Umjesto trošenja truda i energije na međusobna optuživanja i manje važna pitanja, u Trebinju bi se trebala pokrenuti ozbiljna rasprava i postići konsenzus o strateškim pravcima razvoja grada. Pred našim nosem, na samo desetak kilometara vazdušne linije od centra Trebinja, godišnje se ostvari više milijardi maraka prometa. Ako bi samo nekoliko procenata inostranih turista u narednom periodu umjesto Dubrovnika zbog niže cijene usluga odabralo Trebinje, godišnji prihodi od turizma mjerili bi se desetinama miliona maraka, a za vrlo kratko vrijeme bi se osjetio vidan napredak u smanjenju nezaposlenosti i povećanju životnog standarda stanovništva. Zato je neohodno mnogo više napora uložiti u uređenje i promociju grada kako bi se Trebinje pretvorilo u malo mjesto za veliki, jeftin i ugodan odmor i provod. Umjesto međusobnih prepucavanja i rasprava o marginalnim temama, neophodno se posvetiti uređenju užeg gradskog jezgra, popločavanju Starog grada, obnovi utvrđenja i kulturno-istorijskih spomenika, otkopavanju hendeka, rješavanju uskog grla na graničnom prelazu Brgat – Ivanica i drugim razvojnim projektima kako bi se povoljan geografski položaj iskoristio za privlačenje gostiju i investitora. Jedan od važnijih preduslova svakako je i mirna i stabilna situacija bez većih potresa, podizanjna tenzija, prosipanja smeća i đubreta koje će tjerati goste.

Dubrovačka rivijera nema mnogo više prirodnih ljepota od crnogorske ili makarske obale, ali je Dubrovnik postao svjetski poznata turistička destinacija zahvaljujući viševjekovnoj mudroj politici i diplomatiji, planskoj gradnji i očuvanju kulturno-istorijskog naslijeđa. Zato bi i mi trebali naučiti nešto od komšija, i sa manje priče a više rada iskoristili pogodnosti koje nam nudi povoljan geografski položaj i dobra klima kako bi kao pravi „gošpari“ istinski uživali u životu umjesto što u borbi za opstanak i golo preživljavanje trošimo vrijeme na nebitne stvari i teme.

Nebojša Vukanović