palpal

Lustracija i Slavuj Ćeranić kao paradigma sistemski razorenog obrazovanja

Dosije Ceranic udbas.jpg

Lustracija i Slavuj Ćeranić kao paradigma sistemski razorenog obrazovanja

Bez obzira na obrazovanje svako može biti izabran za predsjednika i premijera, ali u pravnoj i uređenoj državi ne može svako biti rektor ili dekan. Nažalost u Republici Srpskoj odavno ne postoji pravna država niti bilo kakav sistem, zakoni se ne poštuju, pa je tako postalo moguće da nedostojni i nemoralni saradnici tajnih službi, sitni špijuni i cinkaroši bliski vlasti budu imenovani na važnu funkciju dekana fakulteta.
Pogubna je odluka nedostojnog partijskog rektora Banjalučkog univerziteta Milana Mataruge, koji je i sam izabran na veoma sporan način višemjesečnim prljavim sukobima i podmetanjima frakcija unutar SNSD-a i DNS-a, da sitnog doušnika UDBE Predraga Slavuja Ćeranića imenuje za dekana Fakulteta bezbjednosnih nauka. To predstavlja veliko poniženje za sve intelektualce i časne univerzitetske profesore u Republici Srpskoj. Njihovu čast i dostojanstvo odbranio je redovni profesor na Fakultetu političkih nauka Braco Kovačević, koji je zbog Ćeranićevog nezakonitog imenovanja podnio ostavku na članstvo u Senatu Univerziteta. Odluka je donesena mimo zakona i važećeg Statuta univerziteta, jer sumnjivi asistent nikako ne može bez odgovarajućeg zvanja biti imenovan za dekana, i akademska zajednica ne treba da ćuti već javno ustane i usprotivi se nasilju. Režim dugi niz godina funkcioniše na nasilju i strahu, pa će i ova nezakonita odluka nažalost vjerovatno biti sprovedena bez većeg otpora akademske zajednice.

Lažni stručnjak za bezbjednost Predrag Ćeranić odavno je postao sinonim za nemoralnog, podlog, pokvarenog i beskrupuloznog ulizicu koji je sluga svakog režima. Uoči rata zloglasna jugoslovenska UDBA vrbovala je Ćeranića još kao studenta, i tada je od predpostavljenog Munira Alibabića, ratnog komandanta zločinačkih „Ševa“ dobio kodno ime „Slavuj“. Ćeranić je bio zadužen da špijunira studente na Filozovskom fakultetu u Sarajevu, a za UDBU je odradio i prljavu tajnu operaciju u Studentskom domu „Bratstvo i jedinstvo“ u Nedžarićima kada je postavio prislušne uređaje i ozvučio sobu 434 svog kolege Željka Pavića. Ćeranić je špijunirao studente za koje je UDBA smatrala da su previše nacionalno oprijedjeljeni, a poslije Otadžbinskog rata kao blizak saradnik Biljane Plavšić jedno vrijeme boravio je na obuci u sjedištu CIA-e u američkom gradu Lengliju.

Da li špijun zloglasne UDBE, zbog koga su mnogi studenti Filozofskog fakulteta u Sarajevu završili u istražnom pritvoru i udbinim kakamatima, i strani agent može biti profesor koji će držati predavanja mladim studentima? Da li doušnik najnižeg ranga treba da uči Srbe kako jedni druge da cinkare i zabijaju nož u leđa dodvoravajući se vlasti i moćnima? Slavuj ne samo da nema stručne, već prije svega nema ljudske i moralne kvalifikacije da radi sa studentima, jer špijuni, poltroni, lažovi, ulizice i strani agenti mogu samo upropastiti i osakatiti generacije mladih ljudi.

Imenovanje Dodikovog lažnog analitičara za dekana je samo paradigma dugotrajnog procesa sistematskog razaranja obrazovnog sistema Republike Srpske. Osnivajući privatne fakultete, na kojima se nažalost uglavnom ne stiče nikakvo stvarno obrazovanje, režim je omogućio svojim nedostojnim kadrovima da prodru visoko u sve pore društva, zauzmu važne i odgovorne funkcije. Sistemsko rastjerivanje najsposobnijih, namještanje nedostojnih i neobrazovanih ostavilo je pogubne posledice ne samo na posrnula javna preduzeća i ustanove, već na cjelokupno društvo i sistem. Nesposobni, neobrazovani partijski namještenici na važnim mjestima ponašaju se poput metastaze koja uđe u ćeliju, razori nju i okolno zdravo tkivo. Zbog toga je Dodikovo sistemsko razaranje obrazovnog sistema, tjeranje najboljih profesora i studenata i postavljanje nedostojnih kadrova poput Slavuja Ćeranića, Galiješvića i brojnih nepismenih ministara jedan od najvećih i najpogubnijih zločina i akta veleizdaje koje je počinio nad sopstvenim narodom.
Nadati se da lažni dekan Slavuj Ćeranić neće dugo vremena pjevati i komiterninim lekcijama trovati studente Fakulteta bezbjednosti, ali i da će nakon oslobođenja od unutrašnje okupacije napokon biti pokrenut proces lustracije kako bi se društvo očistilo od nedostojnih kadrova zloglasne UDBE, koji su i najodgovorniji za trenutnu situaciju i sunovrat srpskog naroda poslednjih nekoliko decenija.

Nebojša Vukanović