palpal

Kusturicin atak na Trebinje

rusenje na Petrinji.jpg

Kusturicin atak na Trebinje

   Dvorski režiser i akademik Emir Nemanja Kusturica uz podršku loklanih i republičkih vlasti izvršio je atak na Trebinje i njegovo kulturno bogatstvo. Bageri i kamioni iz Višegrada srušili su staro austrijsko utvrđenje Petrinja iznad Trebinja kako bi odnijeli kamen za izgradnju Andrić-grada u Višegradu. Veća grupa ogorčenih građana Trebinja blokirala je stari austrijsku put ka tvrđavi kako bi spriječila kamione da odvezu kamenja.

    Emiru Nemanji Kusturici nije bilo dovoljno što je od Hidroelektrana na Trebišnjici dobio 400 000 maraka za gradnju Andrićgrada, već je odlučio da sruši više starih objekata na području Trebinja i Hercegovine kako bi iskoristio klesani kamen za gradnju objekta koji će mu poslužiti za snimanje filma. Nakon napuštenih starih kuća i štala koje su srušene u selima Grebci, Dračevo i u Popovom polju, Kusturica je uz podršku svojih mentora srušio i austro-ugarsko utvrđenje Petrinja iznad grada. Bager je uništio podzidu i prednju stranu tvrđave, a dvadesetak građana blokiralo je automobilima kamion i put kako bi spriječili da se kamen preveze do Višegrada."Mi smo iz grada slučajno vidjeli da je bager na tvrđavi, i da je ona od jutros srušena. Nismo mogli da vjerujemo šta se događa, i da neko ima hrabrosti i drskosti da ruši naše kulturno-istorijske spomenike. Samoinicijativno se okupila veća grupa građana koja je došla na tvrđavu i blokirala kamion sa natovarenim kamenjem na putu, i nakon našeg dolaska rušenje i radovi su obustavljeni. Mi nećemo da dozvolimo da neko ruši naše kulturno-istorijsko blago, i tražićemo da se porušena tvrđava obnovi" kaže za Buku profesor Dragan Anđelić.

    Desetak radnika iz Višegrada reklo nam je da su sa građevinskim mašinama i kamionima juče došli u manastir Tvrdoš, i da su dobili zadatak da poskidaju klesani kamen i prevezu ga za Višegrad. Iz toga se jasno može zaključiti da Kusturica izvodi radove uz blagoslov i podršku svojih bliskih prijatelja vladike Grigorija i igumana manastira Tvrdoš oca Save Mirića. Po saznanju da je veća grupa nezadovoljnih građana blokirala put i mašine, na lice mjesta je došao i načelnik opštine Trebinje Dobroslav Ćuk. "Ja sam ranije u više navrata odbio prijedloge Emira Kusturice koji je tražio da mu se dozvoli rušenje mosta u Goričkom jezeru, nekih željezničkih stanica i drugih objekata. Nedavno dok sam bio u Beogradu ponovo me je zvao Kusturica i pitao da li može uzme kamenja sa neke porušene tvrđave za koju je tvrdio da je u veoma lošem stanju, i da je od ranije srušena. Ja sam mu rekao da može ako mu to dozvoli i druge nadležne institucije. Saznao sam od mojih saradnika da su se nezadovoljni građani okupili, ja ih u potpunosti razumijem, i naredio sam da se obustavi rušenje do daljnjeg. Ja sam pomislio da je tvrđava u lošem stanju, ali sada vidim da nije bilo tako".

   Pored Ćuka na tvrđavu su došli i svi loklani političari, ali niko nije želio da govori o pozadini ovog slučaja, i o vezama Kusturice sa lokalnim moćnicima. Postavlja se pitanje otkud Kusturici pravo da po Trebinju ruši kulturno-istorijske spomenike od neprocjenjivog značaja, i zbog čega u prljavim i nezakonitim poslovima ima podršku loklanih i republičkih vlasti. Zar nije bilo korisnije da je Kusturica bar dio novca, od 400 000 maraka koje je dobio od Hidroelektrana na Trebišnjici, ponudio lokalnim kamenorescima i majstorima da krešu kamen, i tako zaposle desetak radnika. Da li su interesi pojedinaca bliskih vlastima važniji od interesa cijelog grada i regije, i da li se polako pretvaramo u robove koji bespogovorno moraju da slušaju svoje gospodare. Građani su najavili da će se i dalje okupljati na uzvišenjima oko Trebinja kako bi spriječili Kusturicine "nemaire" da ruše sve pred sobom.

   O cijelom slučaju već je obavještena i ambasada Republike Austrije u Bosni i Hercegovini, i uskoro bi austrijske diplomate trebale doći u Trebinje kako bi se na licu mjesta i u razgovoru sa lokalnim vlastima upoznali šta se događa sa kulturno-istorijskim spomenicima koji su sagrađeni prije 130 godina. Građani Trebinja pokazali su visoku svijest, i samoinicijativnim okupljanjem i brzom akcijom spriječili su potpuno uništenje reprezentativnog objekta. Postavlja se pitanje kakvo smo mi to društvo i država kada građani moraju da se okupljaju i protestvuju kako bi od vlasti i njenih tajkuna štitili ono što su nam sagradili okupatori.

                                                                                                                                                                                                   Nebojša Vukanović