Koliko je dužna RS i BiH

dugovanja.jpg

Koliko su zadužne BiH i Republika Srpska

Cijeli svijet prati dešavanja u Grčkoj koja se zbog velikih dugovanja nalazi pred kolapsom. Zato je potrebno sagledati kakva je situacija kod nas, i da li nam u doglednoj budućnosti prijeti „grčki scenario“. Na poslednjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH održanoj u srijedu 22.07. usvojen je Sporazum o zajmu između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj po kome smo se zadužili za novih 76 000 000 maraka, od čega je Federaciji pripalo 60%, a Republici Srpskoj 40% sredstava. Istovremeno Vlada Republike Srpske zadužila je građanje novom emisijom trezorskih zapisa vrijednih 15 000 000 KM, a samo na ovaj način, emitovanjem trezorskih zapisa, u prvih šest mjeseci 2015. Republika Srpska se zadužila za novih 150 000 000 KM. Zaduživanje trezorskim zapisima je najnepovoljnije jer kamatna stopa iznosi 4%, dok kamata na kredite Svjetske banke, MMF-a i drugih inostranih kreditora uobičajeno iznosi oko 2%

Ukupan spoljni i unutrašnji dug BiH trenutno iznosi 11,5 milijardi maraka. Na kraju 2014. godine BiH imala je nešto više od 8,2 milijardi spoljnog duga, od čega je na Federaciju alocirano 5,25 a na Republiku Srpsku 2,89 milijardi maraka. Stari dug, koji čine krediti uzeti od Pariškog kluba, Svjetske banke i Londonskog kluba do 1992. godine, iznose 1,6 milijardi KM ili 19,65%, dok na nova zaduženja otpada 80,35% ili 6,6 milijardi maraka. U posleratnom periodu BiH je najviše kredita uzela od Svjetske banke, Evropske investicione banke, Međunarodnog monetarnog fonda i Evropske banke za obnovu i razvoj.
Zanimljivo je pratiti rast duga u poslednjih osam godina. Od 2007. godine, kada je iznosio je 3,9 do 2012. spoljni dug se udvostručio i dostigao je 7,2 milijardi maraka, a u poslednje dvije godine uvećan je za još jednu milijardu. Na servisiranje spoljnog duga u prošloj godini utrošeno je 760 000 000 KM, od čega je Federacija izdvojila 494 a Republika Srpska 261 milion. Uprkos tome u 2014. godini dug prema ino-povjeriocima uvećan je za novih 809 000 000 KM, ili za 10,93%
Zanimljivo je analizirati kako se troše sredstva koja se uzimaju od inostranih kreditora. Savjet ministara, Vlade Republike Srpske i Federacije BiH značajan dio sredstava troše na krpljenje budžetskih rupa. Od ukupnog iznosa novih kredita 53% sredstava je usmjereno na realizaciju infrastrukturnih projekata, a čak 35% na javnu potrošnju i budžetske rashode. Jasno je da je prevelika javna potrošnja uzrok stalnom povećanju duga, i da je stanje dalekosežno neodrživo ako se i u narednom periodu nastavi praksa nekontrolisanog povećanja spoljnog i unutrašnjeg duga kako bi Vlade izmirivale obaveze prema glomaznom biroktratskom aparatu.

Unutrašnja zaduženost BiH na kraju prošle godine iznosila je 3,3 milijarde maraka, a zanimljivo je da Republika Srpska sa 1,52 milijarde ima skoro dvostruko veći unutrašnji dug od Federacije BiH koja ima 888 000 000 KM. Najveći dio unutrašnjeg duga otpada na staru deviznu štednju, ratna potraživanja i dugove po dugoročnim obveznicama i trezorskim zapisima. Problem za Republiku Srpsku predstavlja i ubrzano i nekontrolisano zaduživanje opština i gradova čiji je dug na kraju 2014. godine dostigao 330 000 000 KM. Sa druge strane opštine, gradovi i kantoni u Federaciji imaju 220 000 000 KM unutrašnjeg duga.
Veliko optereće i problem Republike Srpske su i ogromna dugovanja javnih fondova koja trenutno prelaze 2,1 milijardu maraka, dok fondovi u Federaciji duguju 1,1 milijardu. Ekonomisti i stručnjaci teško mogu dati odgovor na pitanje kako će Vlada Republike Srpske sanirati velike rupe u zdravstvenom i penzijsko-invalidskom Fondu.

Ukupan dug entiteta, gradova i Savjeta ministara dostigao je skoro 12 milijardi maraka, što je ogroman iznos imajući u vidu katastrofalnu privrednu, ekonomsku situaciju i slabu industrijsku proizvodnju. Izvoz ne može da pokrije ni polovinu uvezene robe, prihodi od turizma su mali i beznačajni, i postavlja se pitanje da li ćemo za nekoliko godina gledati haos na ulicama kada nas pritisnu povjerioci. I najvećem ekonomskom laiku je jasno da je stanje neodrživo i da nam prijeti kolaps ako se ne napravi radikalan zaokret, ne smanji javna potrošnja i nekontrolisano zaduživanje a sa druge strane pokrene privredni rast i zapošljavanje radnika u realnom sektoru.

Nebojša Vukanović