Kako sanirati branu Grančarevo – prijedlozi dekana Vladana Kuzmanovića

Kako bi dobio pouzdane informacije koliko su opasne pukotine na brani Grančarevo, protekle sedmice u Beogradu sam razgovarao sa dekanom Građevinskog fakulteta u Beogradu profesorom Vladanom Kuzmanovićem. Zahvaljujem se dekanu Kuzmanoviću na vrlo srdačnom dočeku i ugodnom razgovoru, jer vjerujem da mnogi građani Trebinja i Hercegovine žele da iz prve ruke čuju u kakvom je stanju brana Grančarevo, i šta treba preduzeti kako bi ona ponovo bila bezbjedna i stabilna kao u vrijeme kada je projektovana i građena. Kako ne bi došlo do nekih nepreciznih formulacija, po dogovoru profesoru Kuzmanoviću sam poslao kratak siže našeg razgovora na autorizaciju, i njegov odgovor prenosim u cjelosti, bez bilo kakvih izmjena.

 

Poštovani g. Vukanoviću,

 

Smatram da je obaveza stručnjaka, posebno profesora, da budu na usluzi novinarima. Cilj je pravovremeno, objektivno i istinito informisanje o svim pojavama i događajima koji su iz naučne i stručne oblasti profesora, a koje su interesantne za građane i javno mnjenje.

Tekst o pukotinama na brani Grančarevo koji ste mi poslali na autorizaciju je korektno napisan, sa manjim stručnim nepreciznostima, koje sam ispravio. Napominjem da nije tačno da „Sanaciju treba izvršiti duž čitave brane Grančarevo, od jedne do druge obale“, već samo na desnom boku, pri vrhu brane, na mestu gde su uočena oštećenja.

 

Evo korigovanog teksta koji sam saglasan da objavite:

 

Dekan Građevinskog fakulteta u Beogradu, prof. dr Vladan M. Kuzmanović obavjestio me je o svojim viđenjima trenutnog stanja u kome se nalazi brana Grančarevo, i pukotina koje su se pojavile u kruni brane. Uzrok nastanka pukotina nije lako utvrditi, a najvjerovatnije da su izazvane dugogodišnjim slijeganjem tla, promjenama spoljne temperature i oscilovanjem nivoa vode u Bilećkom jezeru. Brana Grančarevo je sagrađena prije 50 godina, i pukotine na određenim mjestima nisu neuobičajena pojava. Profesor Kuzmanović smatra da je neophodno hitno izvršiti sanaciju pukotina na brani, u što skorijem roku, jer je način sanacije praktično isti, bez obzira na uzrok njihove pojave. Dekan Građevinskog fakulteta u Beogradu ističe da način i detalji sanacije treba da budu predmet projekta sanacije. Najvjerovatnije će se brana Grančarevo sanirati tako što će se u dijelu gdje su se pojavile pukotine izbušiti rupe kroz tijelo brane, od nizvodnog do uzvodnog lica, potom povezati specijalnim ankerima i na kraju pukotine ispuniti odgovarajućom injekcionom masom. Na taj način konstrukcija brane će biti sanirana, ojačana i vraćena u projektovano stanje, kao što je bilo prije nastanka oštećenja.

Profesor Kuzmanović je krajem novembra 2017. godine dao preporuku da se nivo vode u Bilećkom jezeru ograniči na 380 metara nadmorske visine. Na taj način hteo je da ukaže na hitnost sanacije uočenih pukotina na kruni brane. Napominje da na brani Grančarevo postoje svi neophodni instrumenti za praćenje svih parametara, i ovoj sistem osmatranja u HET-u funkcioniše odlično, ali da nijedan od tih instrumenata ne otkriva uzrok pojave pukotina u desnom boku na kruni brane. Profesor Kuzmanović smatra da nema razloga za strah kod građana, jer čak i u slučaju vandrednih dešavanja (usljed tektonskih poremećaja ili velikih poplava) ne postoji opasnost od oštećenja i rušenja brane Grančarevo.

Profesor Kuzmanović očekuje da će projekat sanacije biti ubrzo završen i da će u što skorijem roku početi radovi i sanacija pukotina u desnom boku brane Grančarevo, kako bi ona normalno funkcionisala i narednih 50 godina.“